Međunarodni dan maternjeg jezika: Bosanski jezik jedan od ugroženih jezika

F.Z./N1

Svjesni važnosti očuvanja bosanskog jezika kao jednog od ključnih elemenata našega identiteta, a obilježavajući Međunarodni dan maternjeg jezika, Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" u saradnji sa JU "Bosanski kulturni centar" Sarajevo organizovala je predavanje akademika prof. dr. Dževada Jahića o temi "Naš maternji jezik i njegova bosanska postojbina".

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Sanjin Kodrić rekao je da ovih dana obilježavaju Dan “Preporoda”. Tim povodom priredili su zanimljiv i šarolik program.

“Dan ‘Preporoda’ vremenski koincidira sa Međunarodnim danim maternjeg jezika. Dio obilježavanja Dana ‘Preporoda’ jeste i obilježavanje Dana maternjeg jezika”, pojasnio je Kodrić.

Historija “Preporoda” počinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. Potom, 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, na istom mjestu gdje je 1903. formiran “Gajret”, održana je osnivačka skupština “Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg “Preporoda”, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom.

“Današnjim predavanjem akademika Dževada Jahića, jednog od autora novog bosanskog pravopisa na čijoj izvedbi trenutno radi BZK ‘Preporod’, u saradnji sa Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu, želimo iznova skrenuti pažnju na maternji jezik, potaknuti kreativniji, obzirniji odnos prema jeziku kao sredstvu javnog komuniciranja, ali i kao sredstvu, mediju književnog stvaranja. Želimo naglasiti tu javnu ulogu jezika, upozoriti na jezičku tradiciju, na utemeljenje bosanskog jezika u BiH, s jedne strane, i s druge strane želimo učiniti vidljivom tu prirodnu i najkreativniju vezu jezika i književnosti”, rekao je Kodrić.

Mišljenja je da je književnost duša i srca jezika. Dotakao se i pravopisa bosanskog jezika navodeći da je “bosanski jezik jedan od ugroženih jezika”.

“Ugrožen u smislu njegovog društvenog položaja i javne percepcije”, istakao je Kodrić.

U Bosanskom kulturnom centru Sarajevo povodom današnjeg obilježavanja postavljena je i izložba “Bošnjačka književnost u 100 knjiga”.

“Izložba nastoji vizualno približiti ediciju istoga naziva. To je edicija koja predstavlja izbor iz cjeline bošnjačkog književnog stvaranja, počev od srednjeg vijeka pa do recentne književne prakse”, rekao je Kodrić.

Smatra da kultura nije neki nepotrebni dodatak društvu, ona zapravo suštinski popunjava naše živote.

Održano je i predavanje akademika prof.dr. Dževada Jahića o temi “Naš maternji jezik i njegova bosanska postojbina”.

“I tema i samo obilježavanje su uvezani sa tom općepoznatom odrednicom i pojmom maternjeg jezika. Znači, pokušaji sa svim našim nevoljama i u društvenom širem smislu, a pogotovo u naučnom, da se ukaže na osnovne elemente opstojnosti, utemeljenosti, savremenog funkcioniranja jednog jezika koji se zove bosanski, a koji danas u našem slučaju, pošto o njemu govorimo, uvezujemo sa onim što je bosanska njegova postojbina”, rekao je Jahić.

Njegova ambicija je da naučno i teorijski objasni koje se kod nas ne samo da zanemaruju nego se u suprotno tumače.

“Jezičke slobode su osnovni princip jezika, a jezičke slobode znače da je čovjek kulturno biće koje je utemeljeno u svom vlastitom jeziku i da je svako uskraćivanje, svojatanje, direktno i nesumnjivo ugrožavanje ličnih, kulturnih i društvenih sloboda pojedinca i zajednice”, naglasio je Jahić.

Smatra da jezik medija u Bosni i Hercegovini pokazuje vrlo ozbiljne tendencije koje liče na to da mediji u BiH ne pokazuju ni minimalno poštovanja, pažnje ni odnosa prema jeziku.

“U eri brzih komunikacija, kratkih informacija i poruka i sve manje čitanja i žive riječi, moramo voditi računa i strateški se opredijeliti da nam maternji jezik i briga o njemu, kao esencijalnoj karakteristici ali i političkom pravu bude visoko u listi prioriteta kada govorimo o odgojno-obrazovnom sistemu u KS-u, a naravno i u BiH. Voljeti svoj maternji jezik, govoriti i služiti se njime u suštini ne znači ugrožavati drugoga”, poručila je ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović.