Današnja sjednica Skupštine Kantona Sarajevo ogolila je činjenicu koju je istaknuo i Džafer Hrvat, načelnik uniformirane policije MUP-a KS-a, da se često pominjana migrantska kriza uglavnom koristila kao floskula političara. No u aktivnostima Vlade, zakonima, koordinaciji na državnom i kantonalnom nivou kriza nikada nije dobila ozbiljniji pristup. Konkretno Džafer Hrvat je ukazao na ključni problem prihvatnog centra Blažuj.
“Jedino mogu pomisliti da su se spustli tu nekim desantom padobranskim. Niko nas nije pitao za sigurnosne procjene, a poslije su tražili da ih zaštitimo i osiguramo područje. Uprava policije ima zakonsku nadležnost da osigura prije svega ličnu imovinsku sigurnost građana”, rekao je Hrvat.
Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica nešto je ohrabreniji prethodno održanim kooridnacijskim sastancima, pri čemu je istaknuo da očekuje finansijsku podršku za MUP KS, uključujući i prijem novih 300 službenika, te da nema više prijema u kamp Blažuj.
“Mi u migrantskom kampu Blažuj imamo 3.205 migranata na jednom mjestu, gledajući sa svakog aspekta sociološkog, psihološkog, kriminološkog, to je mjesto pogodno za razvoj devijantnih ponašanja”, naveo je Katica.
Nermin Muzur, načelnik Općine Ilidža, na čijem području je najveći broj migranata u BiH, istaknuo je da je zadovoljan zbog činjenice da u prethodnih 15 dana nema novih migranata, te da očekuje finansijsku podršku međunarodnih organizacija lokalnoj zajednici, posebno Policijskoj upravi koja je podkapacitirana za brojne zadatke koji se pred nju stavljaju, dodao je i stare probleme najbrojnijeg prihatnog centra u BiH.
“Prije svega mislim na postavljanje zaštitne ograde u migrantskom centru, službenog ulaza i izlaza koji će se kontrolisati, kući red i neka pravila ponašanja u skladu s ljudskim pravima”, rekao je Muzur.
Laura Lungarotti, šefica Međunarodne organizacije za migracije koja je bila goščća sjednice, istaknula da više neće biti prihvata novih migranta na području KS i dodala je da će sarađivati sa kantonalnom policijom i kako bi obezbijedili više sigurnosne standarde u kampovima u Blažuju i Ušivku.
“Trenutni kapacitet Blažuja je prenapučen više nego što je to bilo predviđeno. Međutim, mi ne možemo smanjiti broj, osim da se otvore novi kapaciteti ili da čekamo da se oni sami snađu i napuste teritoriju BiH”, istaknula je.
U svom izlaganju ministar Katica je posebno istaknuo da bi se u Strategiji upravljanja migracijama u BiH trebali naći i prihvatni centri na istoku i sjeveroistoku zemlje u cilju jednostavnije readmisije u zemlje iz kojih su došli Srbije i Crne Gore. No, obzirom da bi se samim tim prihvatni centri našli na području Republike Srpske, bez obzira na to što je riječ o jednostavnijem, jeftinijijem i bržem rješenju od deportaciju u zemlje porijekla, teško je očekivati da će se bez značajnog pritiska Evropske unije takvo rješenje ikada i desiti.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!