U prvom kvartalu 2022. godine na portalu MojPosao.ba objavljeno je više od 3.700 oglasa za posao i preko 8.600 radnih mjesta, a najveći broj oglasa bio je vezan za IT industriju te ugostiteljstvo i turizam gdje se tražio radnik više.

Ako se ovi podaci usporede s istim razdobljem iz 2020. i 2019. godine tržište rada se oporavilo i potražnja za radnicima vratila se na pretpandemijsku razinu, ocijenili su na ovom portalu za posao.

Najveći broj oglasa za IT industriju; u ugostiteljstvu se traži radnik više

Na tih 8.600 pozicija ove se godine prijavilo više od 100.000 kandidata što također predstavlja rast u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu.

Osim što je zabilježen rast oglasa za posao, podaci govore i o izmjenama strukture najpopularnijih zanimanja u Bosni i Hercegovini.

Najveći broj oglasa vezan za IT industriju, u oblasti ugostiteljstva traži se radnik više

Tako je prema podacima s kojima raspolaže portal najveći broj oglasa za posao vezan za IT industriju, ugostiteljstvo i turizam te zdravstveni sektor.

Dodaju i da je u posljednje vrijeme u oglasima za posao porastao broj onih koji nude opciju rada od kuće, i to ne samo u sjedištu kompanije.

Veliku ekspanziju nakon pandemije, navode naspomenutom portalu, doživjela su zanimanja kao što operateri u call centrima jer je porasla potreba građana da što više stvari obavljaju online i putem telefonskih poziva.

“Zanimanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva postala su također tražena i popularna tijekom cijele godine, a ne samo sezonski kao što je to prije bio slučaj”, navode.

Također, primjetan je i rast oglasa kad su u pitanju ljudski resursi, kako na asistentskim tako i na rukovodećim položajima u različitim industrijama.

“Potreba za zanatskim poslovima također postoji, ali je u isto vrijeme upravo taj kadar u deficitu jer je smanjen interes onih koji žele da budu zanatlije, kao i zbog odlaska tog kadra u inozemstvo”, primjećuju na portalu MojPosao.ba.

Kakve su plate?

Trend potražnje radnika u IT industriji prati i trend porasta plaća u ovom sektoru

Tako je primjerice pozicija IT direktora plaćena s 3.805 maraka, IT arhitekte 3.083, IT menagera 2.609 maraka, dodali su sa ovog portala za zapošljavanje.

Kada su u pitanju pak najlošije plaćeni poslovi u BiH, na prvim mjestima su obućari s 633 marke, šivači 643 marke, čistači 668 maraka i radnici u osiguranju 674 marke.

Slijede ih zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane s prosjekom 713 maraka, građevinarstvu sa 770 i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima s 820 maraka itd.

Podsjetimo da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2022. godine iznosila 1.065 konvertibilnih maraka (KM.)

Najviše prosječne neto plaće u prethodnom kvartalu su bile u financijskoj i djelatnosti osiguranja s 1.629 maraka, proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji s 1.585 maraka i sektoru informacija i komunikacija s 1.529 maraka.

Nezahvalno bi međutim bilo govoriti o razlikama u visini plaće i porediti Bosnu i Hercegovinu s njemačkim sistemom jer standardi nisu isti.

No, ukupno prosječna neto plaća u slučajno odabranim zemljama, primjerice u Srbiji, iznosi 1.524 marke, u Hrvatskoj 1.910 maraka, Rumuniji 1.171 marku i Bugarskoj 2.087 maraka.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad