Zoran Milanović plavim tepihom u Briselu prošetao je zadovoljan, jer je nakon šest dana uspio izmijeniti tekst komunikea NATO summita, u dijelu u kojem se spominje BiH. Svoje impresije nakon datog ultimatuma NATO-u, prenio je novinarima.

“Nisam zaprijetio, ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na naš molbu da se u komunikeu uopće spomene Daytonski sporazum kao osnov funkcioniranja BiH, morali smo reći da ćemo se suprotstavit koncenzusu. I nazvao me glavni tajnik, i to je riješeno u roku od pola minute”, rekao je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.

No, može li se to predstaviti kao Milanovićeva pobjeda, ako se zna da je hrvatski predsjednik inzistirao na spominjanju ne samo Daytona, nego i tri konstitutivna naroda, što je izostalo. Bez obzira, na to, Milanović ne krije ushićenje.

Milanović i poređenje sa Bigfootom

“To je mala stvar za ovaj summit, vrlo marginalno, to je fusnota, ali za nas je to ‘Bigfoot'”.

A što misli o tome rekao je Željko Komšić, navodeći kao primjer presudu Europskog suda za ljudska prava, da se u BiH treba odbaciti etnički koncept, a član bh. Predsjedništva ističe i Programu reformi, u kojem se BiH obvezala na jednakopravnost svih građana, a ne na konstitutivnost.

Nermin Nikšić (SDP BiH) smatra da se treba okrenuti unutarnjem dijalogu.

“Na to kako će se ponašati RH ne možemo utjecati. Možemo odavde da protestujemo i da se ne slažemo s time. Ali, mnogo je važnije kako žemo se mi ponašati ovdje u BiH. Ako ne razgovaramo, ako ne pričamo, ako ne pričamo čak i o onim stvarima o kojima se ne slažemo, da probamo naći rješenje. Šta je rješenje? Jedni sad čekaju to će neko drugi uraditi, drugi će reći da ne priznaju to što će taj neko uraditi. A nećemo sami da sjednemo i da pričamo i tražimo način”, rekao je Nikšić.

Ipak, Milanovićeva opaska ponovno je posvađala Pantovčak i HDZ-ovu vladu. U mnogim krugovima donijela je poene Milanoviću.

“Ovim Milanovićem potezom konačno smo postupili kao država, Hrvatska je tim potezom stala u zaštitu prava Hrvata u BiH. Ne samo prava Hrvata nego i održive i pravične BiH, i jedine koja je moguća, a to je ova Daytonska”, rekao je Nino Raspudić, potpredsjednik Odbora za prava Hrvata izvan Hrvatske u Hrvatskom saboru.

A da je , zapravo, suština u političkim poenima za željeni drugi predsjednički mandat, stava je i profesor Šaćir Filandra.

Šta je suština?

“Nastoji da bude veći katolik od pape, s obzirom da daje packe dužnosnicima iz HDZ-a optužujući ih da nisu dovoljno Hrvati, da je on zapravo glavni Hrvat koji se brine o interesu Hrvata u BiH. Hrvati u BiH su samo moneta za potkusirivanje, uvijek bili, i u vrijeme Tuđmana kada je presuđen udruženi zločinački pothvat, i Milanović bi se time trebao da bavi”, naveo je Filandra.

Hrvatski dužnosnici evidentno koriste svaku prigodu na međunarodnim forumima da urade svoj politički interes u pominjanju BiH. Glavne teme su uglavnom Izborni zakon, legitimno predstavljanje Hrvata, a neki Milanovićevi prethodnici, poput Kolinde Grabar Kitarović, govorili o BiH kao o leglu terorista.