Opasna eskalacija secesionističkih prijetnji, komentar je State Departmenta na posljednju sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske. Ova ocjena je uslijedila nakon brojnih poziva dijela političke javnosti u Bosni i Hercegovini ka državnim institucijama i međunarodnoj zajednici da reagiraju. Jedan od poziva koji se našao u fokusu javnosti jeste onaj ministra odbrane BiH Zukana Heleza koji je poručio da ako ne bude reakcije institucija ili OHR-a, ima Plan B. Zbog tog plana, danas njegov kolega, ministar sigurnosti BiH poziva na procesuiranje Heleza..

Naime, ugrožena su vladavina prava i stabilnost u Zemlji, ocjena je State Depertmenta nakon usvajanja Zakona kojim se praktično suspenduju odluke Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj. Dodaju, one koji rade u suprotnosti sa Dejtonom smatrat će odgovornim za njihove postupke.

“Prkošenje Ustavnom sudu ugrožava ne samo vladavinu prava već i stabilnost, sigurnost i prosperitet Bosne i Hercegovine. U kombinaciji sa antidejtonskom retorikom nekih lidera Republike Srpske, zakon predstavlja opasnu eskalaciju secesionističkih prijetnji”, navode iz State Departmenta.

State Department o odluci NSRS: Opasna eskalacija secesionističkih prijetnji

Lideri stranaka sa sjedištem u Sarajevu traže više od oštrih osuda Međunarodne zajednice, apeluju i na Tužilaštvo BiH. Da ima Plan B, jedini pominje ministar odbrane, no za sada je to tajni plan.

“Ponavljam, želim vjerovati da se nastala situacija može i hoće riješiti u skladu sa Ustavom i zakonima ove zemlje, ukoliko ne, u tom slučaju imamo plan “B”. Samo svih 51.209 km² i nikako drugačije”, naveo je Helez.

Brzo je stigao odgovor Helezovog kolege, Nenada Nešića, sada on traži od policijskih agencija i Tužilaštva da pozovu Heleza. Reagovao je i Helezov zamjenik Aleksandar Goganović.

“Da objasni šta je to Plan B, da li u Planu B ima elemenata nasilja, da li ima elemenata krivičnog djela, ugrožavanja ustavnog poretka, te ako postoje takvi elementi da gospodina Heleza zadrže, liše slobode i procesuiraju”, navodi Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH.

“Kolega Helez je svojevrsni skandal majstor koji svoju poziciju koristi u političke svrhe, odnosno svoje lične promocije, to je loše za čitav sistem odbrane, i krajnje je neodgovorno sa njegove strane. Uvjeravam građane BiH koji su uznemireni izjavama ministra odbrane da u BiH neće biti oružanih sukoba”, kaže Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane.

Oglasili su se i iz Ambasade Rusije, na Helezovu poruku kažu kako su nažalost, pojedini političari u Sarajevu postali su zavisni od takve retorike, pozivajući ‘Velikog brata’ da obavi sve'prljave poslove’ i kazni neposlušne, koji se, kao i u nekim vremenima, proglašavaju neprijateljima naroda.

Ako je suditi po dosadašnjoj praksi, može se očekivati tradicionalno podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, ali i još jedna u nizu krivičnih prijava Tužilaštvu BiH.

“Tužilaštvo BiH i agencije za provedbu zakona prate situaciju, te će poduzimati mjere prema osobama koje počine neko od kaznenih djela iz Kaznenog zakona BiH”, navode iz Tužilaštva BiH.

No da li se radi o krivičnom djelu nema konsenzusa među stručnjacima za Ustavno pravo. Kasim Trnka smatra da ima, ali da se tužilac plaši takve istrage.

“Ja mislim iskreno da se on boji oružane reakcije, ako bi poslao SIPA na teritoriju RS da mu obrati taj predmet, da mu olakša djelovanje”, kaže Kasim Trnka, profesor ustavnog prava.

Njegov kolega Goran Marković smatra da nešto tako nije pitanje za Tužilaštvo, već za Parlamentarnu skupštinu BiH, i za parlamentarne stranke.

“To posmatram prosto kao jednu vrstu poruke da je došlo krajnje vrijeme da se mijenjaju stvari kada su u pitanju sastav i funkcionisanje Ustavnog suda BiH. Jer je očigledno da je on odavno izgubio legitimitet, a odnedavno je izgubio i legalitet jer je mijenjao pravila suprotno svojim pravilima”, kaže Marković.

Dva stručnjaka nemaju ni isto viđenje šta je moguće sadašnjim Ustavom BiH. Parlamentarna skupština može izglasati zakon za drugi metod izbora troje stranih sudija i Sud treba usvojiti svoja pravila većinom glasova svih članova stavovi su koji se različito tumače.

“Ustav je vrlo jasan, ne može se donijeti Zakon o Ustavnom sudu može se donijeti samo zakon o načinu sudija stranaca u Ustavnom sudu. Ali tim zakonom se ne može odlučivati o sastavu Ustavnog suda, o načinu odlučivanja, o procesu donošenja odluka”, smatra Trnka.

Marković je dodao:

“U svakoj državi vi imate Zakon o ustavnom sudu kojim se regulišu različita pitanja organizacije i rada tog Ustavnog suda. Pa je logično da to bude slučaj i kod nas. Na kraju krajeva postoji i ustavni osnov za to. Očigledno da koliko je ustavna kriza uznapredovala, da postoji potreba da politički predstavnici sjednu i razgovaraju o donošenju takvog Zakona bez bilo kakvih pritisaka”. 

Prvi razgovor o toj temi trebao bi se obaviti već sutra. Plan je da se u Konjicu sastanu predstavnici SNSD, HDZ BiH i stranaka “Tojke”.