Dokument o reformi obrazovanja u Kanotnu Sarajevo SAFER izazvao je mnogo polemika. Šta donosi SAFER učenje nastavnicima, a šta učenicima? Ko je osmislio ovu strategiju? Zašto je fondacija Mulalić platila konsultante koji su radili na dokumentu? Zašto nije bilo javne rasprave? Odgovore na ova pitanja pokušala je dobiti Emela Burdžović koja je u emisiji Dan uživo ugostila ministricu obrazovanja KS Naidu Hota-Muminović.
Neki su dokument opisali kao očajno napisanim, da su to uputstva za samopomoć… Zašto nije bilo javne rasprave?
“Dokument je prvi put predstavljen 26. decembra, tad smo na predstavljanje pozvali direktore osnovnih i srednjih škola, pozvali smo više roditelja kao naše partnere, pozvali smo sindikate i naravno partnere s kojima mi sarađujemo, partnerske organizacije od UNICEF-a, UNDP-a, Delegacije Evropske komisije, različitih fondacija i udruženja. Zamišljeno je da zaista to bude prvo predstavljanje i da onda krenemo dalje sa predstavljanjem drugim zainteresiranim stranama. Mi smo na taj prvi susret, prvo predstavljanje, pozvali naravno i sve medije i ni na koji način nismo ni imali namjeru dokument držati u bilo kakvoj tajnosti kako je imputirano. Iskreno, reforme u obrazovanju spadaju u kompleksnije reforme i svaki put kad s nečim krenemo, uvijek bude puno prašine. Za mene je ovo poprilično očekivano, mada je ton i argumentacija veliko iznenađenje.
Jeste li to predstavili kao gotov dokument bez mogućnosti nekih intervencija ili ne?
“Ovaj dokument je zamišljen više kao jedan okvir, jedan koncept oko kojeg trebamo razgovarati. Dakle, reforma se generalno ne donosi dekretom. Nema tu nekog dokumenta za koji možemo reći – ovo je reforma i od ponedjeljka krećemo sa reformom. Ne radimo tako. Nismo tako krenuli ni sa kurikularnom reformom. Donijeli smo nastavne planove i programe i već smo dvije godine u implementaciji kurikularne reforme i sve vrijeme komuniciramo da je to proces. Da to nije jedno jutro se probuditi biti reformisan. Tako da ne postoji nikakav format zvanični po kojem možemo reći da je ovo sad dokument po kojem mi proglašavamo reformu. Reforma svaka, a pogotovo društvene reforme u koju spadaju i obrazovne reforme su put gdje se međusobno nadopunjujemo, dogovaramo šta su nam vrijednosti i pokušavamo promijeniti ono što je potrebno konkretno sad našoj djeci i nastavnicima.”
Znači li to da ste sad otvoreni i da eventualno ako ih smatrate razumnim mijenjate neke stvari koje su kritikovane?
“Ne znam šta je tačno kritikovano da bi se moglo promijeniti. Dakle, to je slabost ovih argumentata mogu reći. Kada krenemo u razgovore o vrijednostima koje donosi SAFER Dokument onda ako se u tim razgovorima pojavi argumentacija koja ima smisla da se promijeni, da neki od ovih elemenata i vrijednosti ne odgovaraju ako održivost nije dobra vrijednost, ako svjesnost nije dobra vrijednost, ako pismenost o budućnosti nije dobra vrijednost ili etičnost ili otpornost onda možemo pričati i o nekim promjenama o dodavanju novih vrijednosti, sklanjanju nekih itd. Poenta svega ovoga je da zapravo otvorimo priču o vrijednostima, dakle zašto radimo uopšte i kurikularnu reformu.”
O fondaciji Mulalić
Fondacija Mulalić osnovana 2022. godine finansirala je dolazak međunarodnih stručnjaka koji su radili na dokumentu. U opisu fondacije stoji da se zalaže za promociju i zaštitu porodičnih, duhovnih, kulturnih, obrazovnih i tradicijskih vrijednosti te za unapređenje psiho-fizičkog zdravlja čovjeka.
Ministrica je ukazala na to da iza svih kritika stoji novac koji su organizacije trebale, a nisu dobile jer ministarstvo nije potrošilo ništa.
“Ona nam je osigurala dolazak međunarodnih stručnjaka, konsultanata koji su nam pomogli u radu sa fokus grupom. Platila je njihov honorar. Tako da ništa za ovo nije plaćeno iz budžeta. I vidjet ćete da se većina, nažalost, kritika i pitanja usmjerava zapravo na način kada nema budžetiranja, kada nema projekata i kada nema finansiranja. Dakle, ovdje je bilo zamišljeno u početku da je neko uzeo neki ogroman novac. Dakle, cijela fokus grupa radila je u potpunosti besplatno i radila je za vikend. Nismo imali nikakav trošak…”
Na pitanje koji je interes fondacije da plati sve to ministrica je kazala da se fokusirala na dio obrazovnih vrijednosti koje fondacija Mulalić promoviše.
Fondacija Mulalić finansijski učestvuje i u drugim projektima u skladu sa svojim Statutom. Neki od projekata Fondacije su prema informacijama sa službene web stranice:
Takmičenje polaznika škole hifza Muftijstva sarajevskog;
Izdavanje knjige “Kenotaf za ubijene tešanjske Rome”, Amira Brke;
Peti prozni literarni konkurs u organizaciji JU Specijalna biblioteka “Behram-beg” u Tuzli;
Sjećanje na Genocid u Srebrenici u organizaciji JU Specijalna biblioteka “Behram-beg” u Tuzli;
Podrška Projektu izgradnje Islamskog centra u džematu Kijevo;
Sarajevska otvorena akademija u organizaciji Centra za napredne studije;
Kamp za mlade polaznike Kursa islama u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice u BiH;
Ljetna škola “M.R.E.Ž.A”;
Radionice “Poslovni identitet, profesionalna komunikacija/percepcija/motivacija” i “Inovativne vještine prodaje i pregovora”;
Promocija knjige “Islamska zajednica u jugoslovenskom socijalizmu” autora Amira Duranovića;
Projekat Studije budućnosti obrazovanja u Kantonu Sarajevo.
Podsjetimo. kritike na dokumet uputili su brojni stručnjaci za obrazovanje. “Ovo liči na nekakve sektaške priče i dokumente i može samo naštetiti obrazovanju i društvu u BiH”, kazao je Namir Ibrahimović, iz obrazovne inicijative “Step by Step”.
Zabrinuta je i ministrica obrazovanja FBiH Jasmina Duraković koja je zahtijevala “da se uistinu utvrdi da li ovaj strateški dokument dovodi do odstupanja od principa sekularnog obrazovanja, što bi moglo uticati na društvenu koheziju i pluralizam u BiH”.
Ministrica Hota- Muminović je u gostovanju na N1 navela i da vjeruje da će BiH imati bolje obrazovanje od Finske, zemlje koja po njenim riječima ima veliki broj samoubistava iako im je funkcionalna pismenost izuzetno visoka.
Finska je, napomenimo, šest godina za redom u izvješću World Happiness Reporta proglašena za zemlju u kojoj žive najsretniji stanovnici na svijetu. Istina, stopa samoubistava u toj je zemlji izuzetno visoka ali se reformama posljednjih godina znatno smanjila.
Autori dokumenta SAFER SU Christopher Jones, Ziauddin Sardar i Scott Jordan, članovi Centra za postnormalne i studije budućnosti iz Londona, promoviraju teze o “postnormalnom društvu”.
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini je u nadležnosti entiteta Republika Srpska, deset kantona u Federaciji BiH, te Brčko distrikta. Ministarstvo obrazovanja na nivou Federacije BiH ima koordinirajuću ulogu.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare