Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990, predsjedavajući Vijeća za sprovođenje Deklaracije o ustavnim i drugim reformama i bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine - jedna je od prvih osoba sa kojom je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt razgovarao u novoj diplomatskoj ofanzivi u vezi sa izmjenama Izbornog zakona. Lazović je za N1 otkrio detalje tog sastanka.

Bili ste među prvima u OHR-u. Kako i kad se uopće desio taj poziv i sa kojim pojašnjenjem?

To je kontinuitet razgovora Vijeća za sprovođenje Deklaracije o ustavnim i drugim reformama sa OHR-om i Schmidtom. On je jedan od rijetkih visokih predstavnika koji je pokazao interese za stavove civilnih organizacija i moram reći da je prethodna sjednica PIC-a bila uz naše prisustvo. Sve rezolucije o BiH, ona Evropskog parlamenta i Bundestaga, govore da se mora uspostaviti kontakt i sa civilnim organizacijama. Dogovor je bio da se tema razgovora ne prezentuje u javnosti. Moj utisak sa tih razgovora nije pesimističan. Reakcije lidera posljednjih dana stoje samo u jednom malom segmentu (dokumneta koji je objavljen). Schmidt je tokom razgovora rekao da su prioritet dvije stvari – poboljšanje izbornog procesa da nema krađe i deblokada Federacije.

Tri rečenice (tokom razgovora) za mene su bile značajne i one na neki način otklanjaju ove napade na Schmidta da želi cementirati etničke podjele.

– Nema etničke segregacije.

– Svjestan je da Aneks 7 (odnosi se na povratak i integraciju stanovništva koje je izbjeglo iz ratom zahvaćenih područja) nije u potpunosti proveden i da će se morati o tome voditi računa.

– Deblokada Federacije i uspostava efikasne vlasti nakon izbora.

Da li vam je Schmidt pokazao dokument koji je plasiran u javnost?

Nije. Iz ovog dokument koji se pojavio u medijima prepoznajem određene stavove koje je Schmidt iznosio. Nije se tokom razgovora pominjao procenat prilikom biranja u Domu naroda. Pozivam Schmidta da se odustane od ovog procenta jer je to suprotno evropskim principima i standardima. U svakom slučaju mislim da su reakcije pretjerane. Ovo vrijeme traži hladnu glavu.

Stranke pozivaju na proteste, tuzbe, stopiranje ovakve odluke – pozdravljate li takve pozive? Hoce li Vijeće imati nekih aktivnosti?

Vijeće u svome sastavu ima 45 potpisnika, od toga je devet stranaka koje su većinom u državnom parlementu. Mi ćemo vjerovatno sazvati u utorak sastanak svih potpisnika i prezentovati određene stvari kako ih vidimo, te ponuditi određena rješnja koja bi mogla biti prezentovana OHR-u. Dogovor je da se se nastaviti razgovori sa OHR-om, a kako sam shvatio Schmidt ima namjeru ponovo pozvati predstavnike Vijeća. Treba mu jasno reći ovo je crvena linija, a druge stvari poput deblokade Federacije – to je OK. Nije mi jasan ni princip 8-5-2 prilikom izbora rukovodstva FBiH. Otvorio bih i to pitanje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad