Sve je manji broj mladih ljudi koji žele izučavati bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Mnogo više ih zanima, naprimjer, kineski jezik, čije izučavanje sa sobom nosi i određene pogodosti. Pozitivne brojke bilježe smjerovi za elektrotehniku, informatiku i medicinu.

Zamislite da završite fakultet a da nemate niti jednog kolegu sa fakulteta. To bi se moglo dogoditi studentu koji je položio prijemni ispit na Persijskom jeziku na Filozofskom fakultetu UNSA. Na brojne smjerove širom zemlje upisao se jedan, dva ili čak niti jedan student.

Na najvećem sarajevskom Univerzitetu upisano je tek nešto više od polovine planiranih, za planiranih 6136 mjesta, prijemni je položilo 3459. Neki smjerovi su već popunjeni.

“U KS je Vlada donijela odluku da svi studineti koji upišu PMF i ETF smjer informatika da će biti na budžetu. Ti programi su popunjeni.” kaže Dženana Husremović, prorektor za nastavu UNSA.

Najmanja zainteresovantost je za nastavničke smjerove, matematika, fizika, hemija, jezici.

“Na žalost na nastavničke smjerove, na svim studijskim programiam na UNSA imamo malu zainteresovanost, to bi nas trebalo da brine.” dodaje Husremović.

Milanka Babić profesorica srpskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, bar prema sadašnjim brojkavama predavaće samo jednoj studentici prve godine.

“Ja se nadam pošto imamo dva upisna roka da će biti još nekoliko studenata. Nisam je upoznala jer sam u komisiji za drugi ciklus tako da tu jednu djevojku nisam upoznala, ali se i ona iznenadila, malo se i uplašila da će biti sama sa svim profesorima na studiju. Ali takvo studiranje zna biti atraktivno i za profesora i studenta, jer je to nastava jedan na jedan.” kaže profesorica Babić.

Zanimljivo je da se na četiri jezička studija na FFUIS, srpski, ruski, engeski i njemački ukupno prijavilo 15 studenata, dok se na kineski jezik na ovom fakultetu prijavilo njih 22.

“Ja sam se godinama pitala kako uopšte naše vlasti dozvoljavaju da se fakulteti iz Kopra godinama promovišu na teritoriji RS. Zašto dolaze, zato što ni oni nemaju studenata.” kaže Babić za N1.

Profesori se nadaju da će drugi i treći rok ublažiti poraznu statistiku prvog roka. Upozoravaju, studneti popunjavaju prazna mjesta u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji Austriji, no ključni je razlog, mali broj đaka.