Nakon Ozrena, vijest o mogućoj eksploataciji ruda kobalta, cinka, olova, a potencijalno i litijuma, uznemirava mještane Jezera. Geološka istraživanja uveliko se vrše i danju i noću. Mještani su i protestovali, najavljuju ponovo će, a o svemu će sutra i lokalna skupština.

Smaragdno zelena Pliva sa obiljem života kojeg pruža biser je Jezera i glavna arterija među brdima pod kojima bi moglo biti i većih vrijednosti od oku lijepih.

“Ljepota Plive se ne može nikome opisati dok čovjek to ne doživi sam”, naglašava nam Mumin Keljalić iz općine Jezero.

A ta ljepota, o kojoj govori i Mumin Keljalić mogla bi biti ugrožena, strahuju mještani Jezera. Na širem području opštine, ali i u susjednom Šipovu i Mrkonjić Gradu u toku su geološka istraživanja minerala, pa se mještanima pali alarm da je to uvod u početak eksploatacije ruda.

“Evo sad ispituju pa to traje pet do deset godina. Vraga pet do deset, ja vam kažem da je sad toliki pritisak na te materijale koji se traže. Cijena kobalta je sada u svijetu cirka 80 hiljada dolara i oni se trude svim silama da nešto istaže i da to prodaju”, dodao je Keljalić.

Sve je počelo još 2018. godine kaže Amela Šabić Ahmečković koja živi s druge strane rijeke. Do njenog doma vode dva mosta sa opterećenjem do 12 tona, koje prelaze kamioni i mašine teške i preko 30 tona. Uz to, veći je strah od onoga što bi se moglo naći pod zemljom.

“Ovim nastavljanjem rada u ovom Jezeru ćemo biti otrovani, ne samo mi i ne samo naše kuće da će biti oštećene, biće to i Plivsko jezero, i Vrbas i Banjaluka”, rekla nam je mještanka Amela Šabić Ahmečković.

Situacija je, pojedini tvrde, toliko loša da rad mašina oštećuje domove građana. U nekadašnjoj željezničkoj stanici, zaštićenom spomeniku Bosne i Hercegovine gotovo tri decenije privremeno živi raseljena porodica koja nije htjela pred kameru, ali koja je našem objektivu pokazala oštećenja koja su navodno nastala zbog prolaska kamiona i teške opreme u neposrednoj blizini. U firmi koja stoji iza svega Lykos Balkan Metals, odnosno SNK Metali, kažu sva oštećenja će sanirati, a tvrdnje mještana pobijaju pričom o ulaganju, uz ostalo i u saobraćajnu infrastrukturu i to u iznosu od milion maraka.

“Interes je takav da uvijek postoji potencijal za rudarstvo i rudnik. Da li je on veći ili manji to ćemo mi reći, geolozi. Ključna stvar je da mi radimo geološka istraživanja. Geološka istraživanja će nakon nekog perioda godina reći da li je to eksploatabilno ili nije u smislu rudarenja”, pojasnio nam je inžinjer geologije Aleksandar Kostić.

Zato tvrde da se ne može govoriti o bilo kakvom iskopavanju, ili rudarenju, već isključivo o bušenja zemljišta za uzimanje uzorka. Ispod mašine kao i u akumulaciji koja se stvara njenim hlađenjem vodom, tvrde, nalazi se debeli sloj najlona kako sve ne bi došlo u dodir sa životnom sredinom. Iako mještani tvrde suprotno, iz SNK metala navode da sve odlažu na deponiju, a da bušotinu zatrpavaju betonom. Sva istraživanja su još u toku, ali nešto su i pronašli.

Opširnije u priči Mladena Vujinovića.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad