Možemo li bolje: Upravljanje deponijama u BiH u domenu kvantne fizike

Uzrok požara na deponiji Krupačke stijene je samozapaljenje nastalo, najvjerovatnije, uslijed razgradnje otpada i stvaranja metana, obrazloženje je nadležnih. Aktivisti, međutim, podsjećaju da se radi o neuređenoj deponiji koja, iako postoji od 1997. godine, ne posjeduje ni ekološku, ni vodnu dozvolu.

"Ono što smo vidjeli iz projekta sanacije ove deponije je da se ne vodi evidencija otpada koji se odlaže, ne vrši se priprema terena prilikom odlaganja, i ono što je navedeno jeste da na deponiji, konstantno, postoje unutrašnji, skriveni, požari koji nisu vidljivi, zbog čega postoji opasnost, ja vjerujem, naročito kada su u pitanju visoke temperature, da se jave i otvoreni požari", rekla je Sunčica Kovačević ispred Fondacije Atelje za društvene promjene.

No, nije ovo problem samo jedne lokalne zajednice, nego čitave države. Nemar nadležnih ostavlja utisak kao da je upravljanje deponijama u domenu kvantne fizike.

"Mi imamo jednu, jednu i po sanitarnu deponiju u cijeloj državi. Nedavno je u Živinicama otvorena druga. Upravljanje otpadom je nešto na šta smo mi, izgleda, zaboravili", ističe Samir Lemeš iz Eko Foruma Zenica.

I to, uprkos, postojanju zakona i podzakonskih akata koji su usklađeni sa evropskim direktivama. Podsjećamo, nadležnost u oblasti zaštite okoline i životne sredine u BiH na nivou je entiteta. Međutim, postoji koordinaciono tijelo između Federacije BiH i Republike Srpske, te Distrikta Brčko i ono se završava na državnom nivou, u okviru Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

"Ono što se sada može uraditi jeste da inspekcijski organi koji kontrolišu provođenje zakonskih odredbi, koji kontrolišu posjedovanje dozvola, izreknu adekvatne mjere", dodaje Kovačević.

S druge strane, zastarjeli zakoni, u pojedinim slučajevima, inspekcijskim organima vežu ruke. Tome u prilog svjedoči i izazivanje požara na sarajevskoj Bijeloj tabiji, upotrebom vatrometa.

"Pojedinci u današnje vrijeme zbog loših zakonskih propisa, zbog kaznenih odredbi koje su izuzetno loše, nikakve, to zloupotrebljavaju. Sedmično imamo po jedan, dva, tri vatrometa", naglašava Fehret Ibrak, inspektor i sudski vještak.

Sve to ostavlja nesagledivne posljedice kako na zdravlje građana, tako i na biodiverzitet.

"Zagađuje nam se i poljoprivredno zemljište iz kojeg se mi hranimo. Zagađuje nam se voda koju pijemo. Veliki je rizik i za razvijanje i respiratornih i kancerogenih oboljenja", upozorava Azra Šehić-Kustura, aktivistica AARHUS CENTRA.

Zbog čega je važno da i sami građani preuzmu aktivniju ulogu u očuvanju životne sredine. Da samo u glavnom bh. gradu ekoloških problema ne nedostaje, podsjeća i klizište u lokalnoj zajednici Širokača, na šta će sutra, kreativnim spojem aktivizma i otpora prema nemaru nadležnih, ukazati i umjetnici.

"U predstavi će igrati 16 učesnika i učesnica i većina njih su amateri. Dosta vremena smo provodili na Širokači i kada razgovarate s tim ljudima vidite njihovu i snagu i strpljenje i to vas inspiriše i kao umjetnike i kao ljudska bića", poručuje umjetnica i aktivistica Kasja Jerlagić.

A do podizanja svijesti, kvalitet vazduha se, očekivano, pogoršava. Na povećanu koncentraciju zagađujućeg prizemnog ozona upozorava Zavod za javno zdravstvo KS, koje je izdalo određene preporuke.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad