Nakon što je jučer zakazana hitna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, analizu sigurnosne situacije sa adresiranjem svih odgovornih za narušenu sigurnost u gradovima Bosne i Hercegovine predočio je profesor Muhamed Budimlić sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, koji je nedavno ponudio ostavku na mjesto člana Komisije za sigurnost Skupštine Kantona Sarajevo.

“Ono što bismo trebali prihvatiti je da bi stanje sigurnosti i po objektivnim i po subjektivnim elementima i ocjenama bilo puno bolje da sve one institucije koje se nalaze u lancu borbe protiv kriminaliteta rade bolje i više, svaka u granicama svoje nadležnosti. Policija da bude uspješnija u otkrivanju i preveniranju krivičnih djela, da tužilaštva budu bolja u krivičnom gonjenju, odnosno zastupanju optužnica, sudovi u izricanju krivičnih sankcija kojim će se postići i opšti i posebni ciljevi svrhe kažnjavanja, kako u generalno preventivnom, tako i specijalno preventivnom smislu. Ono što je Komisija za sigurnost radila je pokušaj da pomogne MUP-u KS, odnosno Upravi policije, da unaprijedi svoje djelovanje, međutim, zadnjih sedam osam mjeseci nisam naišao na saglasnost ostalih članova Komisije u pogledu koncepcije unapređenja rada Uprave policije, MUP-a i drugih institucija koje su se pojavljivale u Komisiji za sigurnost”, kazao je profesor Budimlić.

Lanac odgovornosti za sigurnost

Profesor Budimlić ističe da su policijski službenici na kraju lanca odgovornosti i da se odgovornost za pojedine slučajeve nikako ne treba prebacivati na njih.

“To su pojedinci koji su prisegnuli zakletvu da će provoditi prekršajno i krivično zakonodavstvo u odnosu na ono što dobiju kao naređenja, odnosno u skladu sa očekivanjima. Ja upravo mislim da je problem u očekivanjima. Da bi policijski službenici radili bolje i više, takva očekivanja moraju dobiti od svojih rukovodilaca, neposrednih, a onda i onih koji rukovode kompletnom institucijom. Da bi policijski komesar radio više i bolje, a on bi morao raditi bolje i više, takva očekivanja pred njega mora postaviti tijelo koje se zove nezavisni odbor, a da bi odbor radio bolje takvo očekivanje treba dobiti od Skupštine KS, prije svega od rukovodstva, ali isto tako svih zastupnika iz opozicije i pozicije. Mi kada se dese strašni događaji, posebno sa smrtnim ishodom, imamo uzbunjivanje javnosti, što je normalno, očekivano i na kraju i potrebno. Međutim, bitka za bolji rad policije vodi se mnogo prije takvih događaja. Zanimljivo bi bilo pogledati rasprave zastupnika i pozicije i opozicije na sjednicama, posebno opozicije koja sada kritikuje, a trebal vidjeti kada su bili predočeni izvještaji o radu MUP-a ili Uprave policije, da li su se javljali za riječ, da li su predlagali nešto itd. Nama nedostaje sistemski pristup sagledavanju problema, spoznavanja uzroka, a tek onda donošenje odluka i u konačnici odgovornosti”, ističe profesor Budimlić.

Odgovorni su i parlamenti, nezavisni odbori i VSTV

Profesor Budimlić posebno ističe da su pitanja o stanju sigurnosti neopravdano lišeni oni koji imaju najviše prava nadzora i kontrole, pa čak i upravljanja policijskim i pravosudnim sistemom, a to su nezavisni odbori za policijska tijela i Visoki sudski i tužilački savjet BiH, koji ima najveća prava kada su u pitanju tužitelji i suci.

“Te osobe treba pitati da li su zadovoljni ovim stanjem, jer očigledno jesu i ne smatraju da se nešto posebno treba mijenjati. Treba isto pitati i zastupnike Federalnog parlamenta BiH jer oni duže Krivični zakon FBiH. I oni su izgleda zadovoljni, a mogli bi postaviti očekivanja i pred nezavisne odbore i pred VSTV. Parlamentarna skupština BiH se bavi važnim pitanjima EU integracija, ali se ima nadležnosti baviti pitanjima sigurnosti u BiH, jer ovaj parlament je donio zakone o sudovima , tužilaštvima i VSTV-u”, nastavlja profesor Budimlić.

Pod tim zakonima je, kaže, uspostavljen sistem borbe protiv kriminaliteta.

“Parlament nema direktne ingerencije i ne smije postavljati direktive, ali ima pravo postaviti očekivanja pred VSTV i pitati ih da li ste vi zadovoljni ovim stanjem, a ne postavlja nikakva očekivanja. Rezultat svega toga su institucije koje prebacuju odgovornosti jedna na drugu, rukovodioci pojedinih institucija: policija, sudova i tužilaštava uglavnom traže krivca na drugoj strani, a oni koji su najodgovorniji, a to su prema mom mišljenju parlamenti, rukovodstva parlamenata, nezavisni odbori i VSTV ne misle da bilo šta treba mijenjati”, dodaje.

Policija i tužilaštvo bez dovoljno volje

Porfesor Budimlić ističe da su građani jedini koji povremeno postavljaju očekivanja, ali ona nažalost ne dopiru do onih kojima su oni dali povjerenje, a to su svi koji sjede u zastupničkim klupama, koji očekivanja ne prenose nezavisnim odborima, rukovodiocima policija koji rade onoliko koliko se od njih očekuje.

“Policija, ukoliko bi bila prisutnija u pozorničkom preventivnom smislu, itekako bi to dalo odraza. Policija koja bi radila kriminalističke akcije koje su usmjerene na otkrivanje nezakonitog naoružanja, krivičnih djela zloupotrebe opojnih droga, to bi sigurno utjecalo na sveukupnu sigurnosnu situaciju. Njihovo djelovanje mora bi biti praćeno akcijom tužilaštava. Potrebna nam je sinhronizirana akcija u kojoj mora postojati volja i znanje, a ja ne vidim ni u jednoj niti u drugoj oblasti da oni koji su preuzeli odgovornosti da je i ispoljavaju”, zaključuje profesor Budimlić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad