Asim Mujkić, univerzitetski profesor na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, izjavio je da se Zoran Milanović postavlja kao arbitar koji određuje ko laže da je Hrvat, a ko je pravi Hrvat.
Profesor Mujkić je još rekao da je predsjednik Hrvatske pokazao nepoznavanje Ustava BiH, gdje stoji da se bira član Predsjedništva BiH iz nekog naroda, a to ne znači da se bira predstavnik tog naroda.
“Nažalost, već duže vrijeme od Milanovića trpimo, mi građani BiH, ono možda ponajgore iz repertoara orijetnalizma, te neke umišljene pseudoimperijalne superiornosti i gledanja na BiH kao na nedonošče, kao na nedovršenu, nekompletnu, niže vrijednu tvorevinu. To je konstanta Milanovićeva, ali i HDZ-a već treću deceniju”, rekao je profesor Mujkić u uvodu.
On je istakao da smo vidjeli raskošno nepoznavanje ustava BiH.
“Ne biramo predstavnike iz naroda, nego građane koje dolaze iz reda naroda. Naša prava nipošto ne štite ljudi, nego dobre institucije. Milanović misli da to štite baš samo neki određeni ljudi i on se pokazuje kao arbitar koji određuje ko laže da je Hrvat, a ko je pravi Hrvat”, rekao je Asim Mujkić u Danu uživo na N1.
Mujkić: Zapadni Balkan jeste predzadnja rupa na svirali
Na konstataciju da su Fahrudin Radončić i Elmedin Konaković podržali mišljenje da Bošnjaci ne treba da biraju člana Predsjedništva BiH Hrvatima, Mujkić je poručio:
“Ako čitamo izvorno Dejtonski sporazum biramo člana Predsjedništva iz reda ovog ili onog naroda, što ne znači da biramo predstavnika. Svaki razgovor o članu Predsjedništva BiH kao o nekome lideru tog i tog naroda je promašen. Ja ne osjećam, ako sam Bošnjak, da je Džaferović moj predstavnik. Smatram da je bespredmetno razgovarati o tome ako zaista čitamo Dejton.”
Mujkić smatra da ono što radi politička elita Srbije i Hrvatske radi već duže vrijeme se može razumjeti ” kao jedno nepoštovanje BiH, i neka umišljena superiornost, odnosno pokušaj nekog pseudokolonijalnog položaja, koji omogućuje da na ovaj ili onaj način učestvuju u određivanju”.
“Zapadni Balkan jeste predzadnja rupa na svirali, uključujući i Hrvatsku i Sloveniju. Onakav skandal je sebi dopustio premijer Slovenije. Kao Zapadni Balkan smo ostali po strani ovih ključnih evropskih tokova, što dovodi do pogroršanja ekonomske i političke situacije”, naveo je gost N1.
Mujkić je rekao da se Srbija na sličan način ponaša sa Crnom Gorom, kao što se prema Sjevernoj Makedoniji ponaša Bugarska.
“Imamo povampirane male lokalne imperijalizme koji smatraju pozvanim da učestvuju u kreiranju politika drugih zemalja, kakve odluke treba da donose… Sjetimo se Deklaracije u Crnoj Gori o Srebrenici, srbija se osjeća pozvanom da komentariše šta Crna Gora treba da donosi”, dodao je.
Odabrati 11. juli – prst u oko
Datum dolaska Zorana Milanovića u BiH, 11. juli, prema riječima profesora Mujkića je prst u oko.
“Bez obzira što je nosio Cvijet Srebrenice, hvala mu na tome, po meni je to greška protokola ili je sastavni dio nipodaštavanja BiH kao subjekta”, rekao je Mujkić.
Milanović je u nekoliko navrata rekao da se sa Andrejom Plenkovićem, premijerom Hrvatske, slaže samo oko položaja Hrvata u BiH.
“Tragično je da se samo oko toga slažu, umjesto da se slažu oko ljudskih prava, jačanja institucija BiH, koje će štitit i kolektivna prava Hrvata”, rekao je Mukić.
Na sastanku Zorana Tegeltije i Josepa Borrella u Briselu, istaknuto je kako je izborna reforma neophodna, a Mujkić je saglasan s tim – uz opasku da ona bude u skladu sa presudama Evrpskog suda za ljudska prava. Što se tiče ‘legitimnog predstavljanja’ na kojem insistira Čović i HDZ – jasno je poručio:
“Zdravi razum nalaže sljedeće – elite nikada nisu otvorilke pitanje – šta kolektivna prava treba da štite? Nigdje nemamo listu koje su to stvari koje potpadaju pod tu kolektivnu klauzulu koju treba određeni ljudi da štite? Da li je čovjek koji se izjašnjavao Jugoslovenom i i potpisivao se ćirilicom – neka odluče birači, ali ta čitava situacija oko napuhivanja legitimnog predstavljanja je ideološka matra preko koje se želi nametnuti vladavina jedne opcije, a oko koje se slažu HDZ-ovac Plenković i nazovi socijaldemokrata Milanović.”
“Mi smo gotovo zemlja trećeg svijeta”
Prema njegovom mišljenju pametnije se držati Dejtona i gledati kako da se iscrpe mogućnosti koje se nude u njegovim okvirima, a svi razgovori i pregovori o reorganizacijama trebaju da dođu kada se zaštite sva ljudska prava.
“Mi smo gotovo zemlja trećeg svijeta, nismo u stanju da zaštitimo živote svojih građana. Vlasti se nisu pobrinule da osiguraju zdravstvenu zaštitu? Daleko smo mi od kandidatskog statusa. Tegeltijin stav nije utemeljen. Daleko smo od najnižih standarda ljudskih sloboda, korupcije, pravosuđa…”, rekao je Mujkić, komentarišući izjavu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH da je BiH ispunila sve što je mogla iz 14 prioriteta koje je postavila Evrpska komisija.
Također, gost N1 nije ubijeđen da nove koalicije mogu nešto promijeniti, te da će se na koncu sve svesti na mehaničko zbranjanje. Iskorak, kako je kazao, može da ponudi ona snaga koja misli na drugačiji način, a to sada ne vidi ni kod sarajevske Trojke ni kod političara u RS.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare