Ahmed Muratović uspješni je mladi političar u Švicarskoj, gdje je prošle godine izabran u Općinsko vijeće općine Val-de-Ruz sa samo 25 godina i to u prvom izlasku na izbore.

Angažmanom u različitim asocijacijama i zahvaljujući bosanskohercegovačkoj dijaspori koja u velikom broju živi u tom švicarskom gradu, ovaj mladić porijeklom iz Podrinja, u zemlji koja po mnogim kriterijima zauzima čelne pozicije u svijetu, uspješno gradi političku karijeru.

U razgovoru za Fenu, ističe da ga je politika zanimala od šesnaeste godine, smatrajući da je to najkonkretniji način na koji je moguće uticati na društvo i sistem, a kako bi se ostvarila poboljšanja i jednakopravnost.

Muratovića je njegova stranka preporučila za kantonalne izbore što je ponovo bila prilika da se bh. dijaspora pokaže kao važno glasačko tijelo u Švicarskoj, barem u regiji gdje on živi, a ti izbori će biti održani krajem ovog mjeseca.

Ono što ga je najviše ponukalo da uđe u političke vode bila je, kako je ispričao, zabrana izgradnje munara na džamijama u Švicarskoj 2009. godine što je bio potez, kako kaže, ekstremne desnice, ali to je u njemu pobudilo svijest za borbu protiv ekstremizma u zemlji u kojoj živi.

– Taj kratki uspjeh desnice me podsjetio na neopravdavanu mržnju tokom raspada Jugoslavije. Kao osoba koja je izgubila nekoliko rođaka u genocidu u Srebrenici osjećao sam se dužnim boriti se protiv mržnje, ali i za prava građana, ne razdvajajući ih po vjerskoj pripadnosti ili socijalnom statusu – naglasio je Muratović.

Mišljenja je da je potrebno baviti se politikom kako bi realizirali svoju koncepciju idealnog društva, a ne zbog osvajanja pozicije.

– Posljednjih godina, desnica gubi u Švicarskoj, najviše zbog ekoloških razloga, ali i zbog rasta nejednakosti koju građani ne mogu više trpjeti. Općina u kojoj živim Val-de-Ruz je ruralna i konzervativna, što nije onemogućilo moju pobjedu i rast ljevice na zadnjim izborima – dodao je.

Na pitanje može li se politički sistem u toj zemlji uporediti s bh. sistemom zbog administrativnih podijeljenosti, Muratović pojašnjava da su u pitanju dva različita sistema, ali je situacija slična.

Švicarska je, kao i Bosna i Hercegovina, država u kojem se govori više jezika koji se ipak razlikuju više nego što se razlikuju službeni jezici u Bosni i Hercegovini, ali i Švicarska je imala ratnu prošlost između katolika i protestanata.

– Zato je švicarski sistem smišljen kako bi udovoljio svim narodima. To je građanska država, što je suprotno od Bosne i Hercegovine. Što znači da konstitucija ne razlikuje građane na odnosu etničke pripadnosti te je taj model jednostavniji i pravilniji od sadašnjeg u BiH – naveo je.

Govoreći o bh. dijaspori u Švicarskoj, podvukao je da je dijaspora oduvijek čuvala snažne veze s domovinom putem rodbinskih veza, džemata ili humanitarnih udruženja, kao i da mnogi Bosanci i Hercegovci iz Švicarske ulažu u Bosnu i Hercegovinu.

– Mnogi su tamo otvorili firme. Također, postoji velika kulturna vezanost, ali ipak većinom ta saradnja ostaje humanitarna i rodbinska. Dijaspora može pomoći Bosni i Hercegovini i na druge načine, pa i u političkom smislu – naglašava Muratović.

Moguće je, ističe, upoznavati javnost i političku elitu o nepravdama koje su zadesile BiH i na taj način, uvjeriti međunarodnu javnost da je funkcionalna BiH u korist svih i da je jedini način do toga – promjena sadašnjeg sistema.

Također, stava je da se može promovirati ujedinjenje što više općina s gradovima Bosne i Hercegovine, a posebno raditi na upoznavanju javnosti o strahotama počinjenog genocida u Srebrenici i uvesti kažnjavanje njegovog negiranja.

– Ubijeđen sam da Švicarska može pomoći Bosni i Hercegovini na drugi način od novčanog. Sistem ove zemlje može biti primjer za BiH, u kojem model daje relativne autonomije kantonima i jednakopravnost svim građanima. Švicarska je neutralna zemlja koja je često pomagala drugima u razvoju ili u tranzicijama – kaže Ahmed Muratović u razgovoru za Fenu.

Muratović studira medicinu na Univerzitetu u Lozani, a aktivan je i u švicarskoj vojsci. Član je asocijacije Lilium u Švicarskoj čiji je cilj promoviranje bošnjačke kulture i borbe protiv negiranja prošlosti.

Njegova namjera bila je postići bratimljenje općina Srebrenica i Val-de-Ruz jer se u toj švicarskoj općini svake godine organizira Marš mira u znak sjećanja na ubijene u genocidu u Srebenici, ali zbog trenutne političke situacije u Srebrenici sada to nije moguće učiniti.