Na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu u Rovinju, N1 obilježava deset godina svoga postojanja, panelom "Snaga i značaj news kanala u eri populizma i lažnih vijesti".

Na panelu koji se država u glavnoj dvorani WMF-a, govori posebna gošća N1, proslavljena novinarka CNN-a Melissa Bell, ali i direktori N1 iz  Hrvatske, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine – Tihomir Ladišić, Igor Božić, Katja Šeruga i Amir Zukić.

Zajedno razmatraju načine na koje globalni i regionalni mediji mogu očuvati vjerodostojnost i neovisnost u vremenu neviđenih pritisaka.

Sve pratimo UŽIVO na našem portalu i u programu N1 televizije.

Urednica N1 Slovenija Katja Šeruga na početku je predstavila sudionike panela i pozdravila posebnu gošću N1 Melissu Bell.

Više od 50 milijuna ljudi gledalo je CNN-ovu debatu američkih predsjedničkih kandidata Donalda Trumpa i Joea Bidena. Bell kaže kako je zapanjujuće to da smo tijekom debate vidjeli kandidate koji su znali kakav će utjecaj ta debata imati. “Riječ je o tijesnoj odluci i odlučivat će nekoliko tisuća glasova. Nakon te debate analitičari i svi koji podržavaju Bidena su zašutjeli i nitko nije odlučio predstavljati demokrate. Biden je za nekoliko dana odustao, dogodio se prvi pokušaj atentata na Trumpa i planovi su stavljeni na čekanje. Odluka je bila gotovo trenutačna i nije bilo šanse da se njegova kandidatura nastavi”, objasnila je Bell.

Govoreći o tome kako novinarstvo može preuzeti glavnu riječ u današnjem svijetu, Bell kaže kako su novinari na prvoj crti borbe protiv dezinformacija. Navodi primjer Brexita kao situacije u kojoj smo mogli najbolje vidjeti kakav je utjecaj dezinformacija.

“Nakon što je Trump 2016. objavio kandidaturu, vidjeli smo da će se promijeniti naša uloga. Da više nije stvar u tome za kojeg se kandidata zalažete, nego da su u pitanju činjenice. Kandidati se mogu ne slagati oko nekih pitanja, ali ne mogu se dovoditi u pitanje temeljne slobode. Naš posao kao novinara je držati otvorene oči jer nije znalo puno o Trumpu i njegovom odnosu prema istini. Pristup Bijeloj kući, kandidatima, predsjedniku, sve je to postalo borba za činjenice. Iz Bijele kuće je izlazilo puno laži, promijenila se naša uloga. Suludo je da smo 2016. vidjeli što će se dogoditi, educirali smo ljude, a i dalje se to nastavlja. Šire se teme koje dolaze direktno iz Kremlja. Čudno je da educirani ljudi ponavljaju to što dolazi iz Kremlja. To je sve veća bitka protiv nastojanja da se naruši istina. Postoji istina i ono što nije istina. Naš je posao da to otkrivamo, a to nije bio slučaj prije 20 godina”, govori Bell.

Kako se konzumiraju informacije?

Promijenjen je i način na koji ljudi konzumiraju informacije. Digitalni način sve više preuzima.

Urednik N1 BiH Amir Zukić podsjetio je da su na panelu u Rovinju prije 10 godina obećali da će kreirati najutjecajniji news kanal u regiji. “Nakon 10 godina mogu reći da smo uspjeli u tome. Moramo se razvijati. Nije riječ samo o tehnologiji nego o pronalasku načina kako da nastavimo graditi povjerenje koje nam je pomoglo da ostvarimo uspjeh u zadnjih 10 godina”, kaže Zukić dodajući da u BiH ne vidi veliku razliku između desnih i lijevih populista jer oni imaju iste stavove prema slobodnim medijima. “Oni nemaju ništa protiv slobodnih medija dok su u oporbi, ali kad dođu na vlast, smatraju nas prijetnjom jer se kritički odnosimo prema njima”, kaže i dodaje kako smatraju da su samo oni u pravu.

“Bez publike smo ništa”

Tihomir Ladišić, urednik N1 Hrvatska, kaže kako je vrlo važno da su vlasnici N1, United Media, dali prostor novinarima da rade i žive od medija. “Bez publike smo nitko i ništa”, kaže Ladišić.

“Mislite li da Elonu Musku treba vjerovati više nego vijestima? Svi vjerujemo u snagu pitanja političarima na vlasti. U svim našim državama će odgovori biti drugačiji. Na to se trebamo fokusirati”, smatra Ladišić.

Urednik N1 Srbija Igor Božić naglašava kako svi novinari koji rade na N1 vjeruju da se bave profesionalnim novinarstvom. “Predsjednik i premijerka, predsjednik parlamenta, direktno napadaju naše novinare. Tu su i reporteri tabloida koji imaju vrlo zlonamjerne komentare, ali mi nastavljamo profesionalno izvještavati. To je naša najveća snaga. Naši gledatelji, čitatelji, vjeruju u ono što mi radimo. Politički oponenti, odnosno oni koji su provladini, oni gledaju N1 jer žele doznati što se događa. Oni nas ne vole, ali nas poštuju”, kaže Božić.

Rast desnice u Europi

U Njemačkoj je AfD u usponu, slične se stvari događaju i u Francuskoj. Sve je počelo Brexitom, nastavilo se drugim aferama. “To se događa kada populisti dolaze na vlast, oni se hrane strahom. Moderni mediji to propagiraju. U Zapadnoj Europi, nakon francuskih izbora WP je napravio istraživanje o temama kojima se bavi krajnja desnica i sve se to vraća na ruske botovske farme koje šire dezinformacije. To je potvrđeno u više istraživanja. Fascinantno je da treba nekoliko naraštaja da cijela zemlja zaboravi što je rat. Ljudi u Europi su bili iznenađeni kad je došlo do rata u Ukrajini. Jučer se praktički završio Drugi svjetski rat. Zastrašujuće je vidjeti koliko brzo možemo zaboraviti, koliko brzo dolazi do destabilizacije. Neistina se može vrlo brzo proširiti. Svaka zemlja se bori s različitim stvarima, ipak, borba nas ujedinjuje jer je to borba za istinu, činjenice i protiv onoga što je očito neistina, protiv onih koji se žele hraniti strahom… U stvarnom i u kibernetičkom svijetu traje konstantna borba protiv nasilja. CNN neko vrijeme nije mogao na teren sa svojim logotipom jer smo se bojali da će nas pretući”, govori Bell.

Treba li biti nepristran?

Ladišić kaže kako je pitanje trebaju li mediji uvijek biti nepristrani pitanje za milijun dolara.

“Ako velike kuće u nečemu griješe, to je da neka pitanja stavljaju po strani. Moramo se svime baviti. Mi ne želimo dati prostor nekome tko je populist, antivakser. Ali novinarstvo mora postavljati pitanja. To je najvažnije”, kaže Ladišić. Dodaje i kako se na TikToku nedavno pojavila informacija 80 posto vijesti dolazi s društvenih mreža, bez ikakvog drugog konteksta. “Ne treba se praviti da problemi ne postoje, bojati se da ćemo nekome dati prostor ako postavljamo pitanja. Ponosim se time što smo u ovih 10 godina stavili ta teška pitanja na stol. Ponosan sam što smo postavili ta teška pitanja svima”, kaže Ladišić.

Božić dodaje kako se na pressicama čeka da novinari N1 postave pitanje. “Često čujemo da smo tajkunski medij, CIA-in medij, da nismo mi novinari ti koji postavljaju ta pitanja, nego da postoje neke više sile. Kad se to kaže, stvara se osjećaj da je riječ o teoriji zavjere i oni igraju na tu kartu. Od početka je naš slogan bio ‘bez kompromisa’ po pitanju istine”, kaže Božić.

Situacija u BiH

I Zukić naglašava važnost govorenja istine, osobito u zemlji u kojoj oko svega postoje barem – tri istine. “Uloga N1 je jedinstvena na našem tržištu. Svi podaci pokazuju da publika u BiH, u oba entiteta, najviše vjeruje N1. Mi ćemo se i dalje voditi ovim vrijednostima kojima se vodimo već godinama. Lako je za anti-medije, oni nisu novinari nego propagandisti i lako im je širiti mržnju i koristiti emotivne teme poput rata i manipulirati njima. Naš je posao promicati razumijevanje, dijalog, a ne mržnju i upravo zato, iz dana u dan, napadaju nas, ne samo političari, nego i njihovi pratitelji na mrežama koji kažu da smo izdajice jer promičemo multikulturalnu strukturu Bosne, a ne samo nešto negativno”, kaže Zukić.

On dodaje i kako si svaki dan postavlja pitanje kako balansirati između tih važnih pitanja, poput rata, religije, ratnih zločina, i kako dati širu perspektivu svih tih tema.

“Kako istraživati i otkriti istinu o svemu ovome što sam spomenuo. Imamo tri paralelna narativa, barem tri paralelne istine”, kaže. Dodaje i da iz perspektive političara, BiH je u situaciji da rat može početi sutra, ali to nije tako. “To je samo njihovo nastojanje da se nastavi s retorikom mržnje”, govori Zukić.

Božić dodaje kako se već 30 godina tako igra s emocijama građana i ne iznose se činjenice.

“BiH je zbog njih postala jedna od najkorumpiranijih zemalja, upravo zbog tih političara. Oni lišavaju naše građane, tretiraju naš novac kao da je njihov vlastiti. To su takozvani domoljubi. Taj narativ je tu kako bi oni promicali vlastite interese. Mi smo tu da potičemo na razgovor o sadašnjosti i budućnosti. Moramo podsjećati političare na obećanja koja nisu ispunili. Dok su u oporbi, oni se zalažu za slobodne medije, ali kad su na vlasti, počinju stvarati vlastite populističke medije”, kaže Zukić.

Srbija i Kosovo

Kako se mediji u Srbiji nose s ovom osjetljivom temom?

Božić kaže kako je prije točno godinu dana ujutro dobio obavijest da se nešto događa i shvatio da bi situacija mogla eskalirati. I tijekom dana stizale su, govori Božić, informacije, ali samo s kosovske strane. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić u noći je održao konferenciju.

“Moglo se vidjeti da nitko ne želi reći što se događa dok to ne odobri glavni čovjek države. S druge smo strane svakog trena dobivali nove informacije, ali bez potvrde što se događa. Izvještavali smo o tome kao o vrlo osjetljivoj temi. To pokazuje da ponašanje vlade i onih koji vode državu zapravo ovisi o njihovim spinovima i o tome kada ih žele plasirati. Nažalost, bez službenih informacija ne možete dalje istraživati. Novinari ne mogu djelovati ako nema službene objave, mi nismo špijuni, iako nas neki za to optužuju. S takvim se stvarima hvatamo u koštac svaki dan”, kaže.