U BiH je u posljednja dva mjeseca primijetan veći broj ulazaka migranata, a trenutno ih u našoj zemlji boravi nešto manje od tri hiljade. Osim Afganistana i Pakistana, odakle, uglavnom, dolaze u BiH kako bi otišli put Evrope, sve više ih zbog loše političko-ekonomske situacije napušta Burundi. Ako Hrvatska početkom naredne godine uđe u Šengen zonu, priliv će biti još veći, upozoravaju nadležni.

Smještajni kapaciteti popunjeni su sa 60%, kažu nadležni. Ilegalni migranti u BiH raspoređeni su u četiri tranzitna prihvatna centra i to u Blažuju i Ušivku u Sarajevu i, Borićima i Lipi u Bihaću.

Privremenim prihvatnim centrom Lipa, nedaleko od Bihaća, rukovodi Služba za poslove sa strancima, a ovog mjeseca obilježava prvu godinu postojanja. Njegov smještajni kapacitet je 1.500 mjesta, a trenutno ovdje boravi oko 550 migranata.

Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na lijepo mišljenje koje imaju, posmatraju samo kao tranzitnu destinaciju.

“Dolazim iz Afganistana, a želja mi je da odem u Njemačku. U kampu je veoma dobro, policija iz Bosne je veoma, veoma dobra. Sviđa mi se ovdje, zaista”, rekao je Harun Akberi iz Afganistana.

Mohamed Abaslan iz Pakistana kaže nam da su ljudi u BiH veoma prijateljski nastrojeni.

“Došao sam preko Turske, zatim Srbije i sada sam ovdje. Ljudi su veoma prijateljski nastrojeni, mislim, samo pogledajte.. Bosna je veoma lijepa zemlja. Ljudi pomažu, donose nam odjeću… Sve…”, dodaje.

Važno je istaći da je na prostoru BiH ovo jedini kamp koji je opremljen za smještaj svih kategorija, odnosno, i samaca i porodica i djece. Da nastave put Evrope, u Lipi čeka oko osam porodica.. Bračni par Kvin i Kamei Blez, ovdje su oko dvije nedjelje, a Burundi su napustili zbog teške ekonomske situacije i političkog progona.

“Želim da odem u Švajcarsku”, govori Kvin Blez.

“Jer je tamo bolji život. Moja zemlja je opterećena ekonomskim problemima, političkim. Nema posla, zemlja nije bezbijedna za život. Ubijaju ljude. Zbog toga trebamo sigurno mjesto za život”, dodaje Kamei Blez.

A razlog zbog kojeg se struktura migranata mijenja, je bezvizni režim koji susjedna Srbija ima sa ovom afričkom zemljom. No, situacija bi mogla da se zakomplikuje početkom naredne godine, kada Hrvatska ulazi u Šengen zonu, zbog čega je registrovan i veliki broj migranata, u improvizovanim kampovima, na javnim površinama, uz susjednu granicu.

“Trenutna kretanja su zabilježena kroz BiH zbog činjenice da je u USK najbližui put do Šengena, do granice Slovenije: Bojim se da kada Hrvatska uđe u Šengen, to bi moglo da stvori novi pritisak za BiH”, naveo je Mirsad Buzar iz Službe za poslove sa strancima BiH.

No, za sada, situacija je pod kontrolom, kažu. Redukovan broj migranata, u odnosu na prethodne godine, rezultat je procesa readmisije kojim rukovodi Služba za poslove sa strancima, te programa reintegracije, u nadležnosti IOM-a.

“U ovom trenutku imamo oko 2.700 migranata koji su smješteni u četiri tranzitna centra, a procjena je da ima 700 do 1000 njih koji borave izvan centara , ne zato što nema mjesta, nego jer su oni tako odabrali. Od 2018. u zemlje porijekla vraćeno je oko 1.300 migranata gdje su dobili potpunu podršku za reintegraciju. Ove godine, vraćeno ih je već 117”, rekla je Laura Lungarotti, šeg misije IOM-a u BiH.

O najboljim rješenjima, sveobuhvatnom načinu i unapređenju načina upravljanja procesom migracija na Zapadnom Balkanu, razgovaraće se ovog mjeseca i u Skoplju, posredstvom IOM-a.