Je li Schmidtova kritika na račun Milorada Dodika dovoljna da mu se ne ovjeri kandidatura za predstojeće izbore, kako je najavio predsjednik CIK-a Suad Arnautović. Pojedini strčnjaci kažu Da. Hoće li to i uraditi na nekoj od narednih sjednica ovog tijela- Arnautović danas za komentar nedostupan.

U nekoliko navrata u svom izvještaju, Visoki predstavnik označio je SNSD, odnosno vlast u RS predvođenu Miloradom Dodikom “za aktivnosti koje su usmjerene protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BIH, kazavši i kako se vladajuća stranka u RS zalaže za razlaz države.

Da li će ovo biti dovoljno za predsjednika CIK-a, Suada Arnautovića, da na dnevni red ovog tijela stavi odbijanje ovjere učešća Milorada Dodika na narednim izborima, naši izvori kažu više nego dovoljno.

Sam Arnautović danas je ostao nedostupan za pitanja, no podsjetimo što je prije tri dana izjavio.

“Ako je ovo tačno da u njegovom Izvještaju, koji će podnijeti 11. maja, da on imenom i prezimenom tvrdi, optužuje da se neko ponaša antidejtonski, to je dovoljno za djelovanje. Potrebno je da glavni tumač Dejtonskog sporazuma kaže da se taj i taj predsjednik stranke ponaša antidejtonski, suprotno potpisanoj izjavi da će poštivati Opšti mirovni spoprazum u BiH. To je dovoljno da mi stavimo na dnevni red”, izjavio je Arnautović.

Arnautović se poziva na izjavu koju su predsjednici političkih stranaka dužni potpisati prilikom prijave stranke za ovjeru za sudjelovanje na izborima, a kojem se obavezuju, da će se pridržavati Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Dodaje i kako samo Visoki predstavnik može potvrditi da li neko krši sporazum. Centralna izborna komsija kaže, po tome može djelovati.

Slično je danas kazao i Kasim Trnka, pravni ekpert, odgovarajući na novinarsko pitanje da li je posljednji izvještaj Visokog predstavnika dovoljan

“U izvješaju Viskog predstavnika koji podnosi svakih šest mjeseci Vijeću sigurnosti, on tu donosi meritorne kvalifikacije o kretanjima u BiH. I ako on tamo kaže da se krši Dejton, onda to izborna komisija može uzeti da odbije kandidaturu”, kaže Trnka.

No za Vehida Šehića, bivšeg člana CIK-a, stvari nisu tako jednostavne. Dodaje kako u Izbornom zakonu ovo nije precizirano.

“Centralna izborna komisija ne može osporiti kandidaturu. To može jedino samo Visoki predstavnik. U izbornom zakonu je jasno zašto se može poništiti ovjera. To je uz ostalo zbog kazne zatvora šest mjeseci i više. Njemu prestaje mandat, ali i ne može se kandidovati”.

Prijedlog kojeg je ranije najavio predsjednik CIK-a trebao bi se na naći na dnevnom redu narednih mjesec dana. Da bi prošao, za njega treba glasati pet od sedam članova CIK- a na prvoj sjednici, odnosno četiri člana CIK na narednoj. No to je tek prvostepeni organ, jer Sud BIH, Apelacioni odjel, daje konačnu odluku.