Britanski advokat Geoffrey Nice, glavni haški tužilac na suđenju Slobodanu Miloševiću, u Pressingu na N1 ukazao je na paradoks sa Bosnom i Hercegovinom, članicom Ujedinjenih nacija, kojoj je međunarodna zajednica nametnula Ustav koji je BiH onemogućio da se obrati najvišem sudu UN-a. "Imate Sud koji je ovlašte da rješava vaš problem, a vi kao zemlja ne možete taj problem uopšte predstaviti Sudu", kazao je bivši haški tužilac. Nice je također ukazao na "ozbiljan nedostatak Haškog tribunala" jer "Bosanci i Hercegovci nisu dobili jasnu predstavu o moralno ispravnom i pogrešnom u sukobima devedestih". "Žalim zbog toga", poručio je za N1.

Šta znate o namjerama tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i američkog ambasadora za ratne zločine Davida Scheffera u vezi sa revizijom presude protiv Srbije?

Neću izraziti mišljenja šta je Izetbegović imao na umu, a da sam nema priliku da mu postavim neka pitanja. Ta vrsta zaključivanje je nešto što se mora pažljivo raditi. Ja ne bih govorio šta je njemu bilo na umu, ali ako se nastoji podnijeti dokument za koji se zna da će biti neuspješan, odbio je da se sastane i razgovara sa mnom o ovom procesu, to dosta govori. Zaključak neka svako donese za sebe.

Shafer je kazao da postoje mogućnosti za revizijom i nakon isteka roka. Postoji li način da BiH aktivira tu tužbu?

Prije nego što odgovorim na pitanje želim da kažem kako je David Scheffer poštovan širom svijeta. Ja sam lično pisao i žali se na ovo što se desilo. Tražio sam da vidim sadržaj dokumenta koji je potisao, on je odgovorio da nema ništa protiv, ali još uvijek nisam dobio uvid u taj dokument. Ne znam na šta je Scheffer ciljao kad je govorio da postoje druge mogućnosti. Jedna bi bila da Predsjedništvo BiH se dogovori i ponovo se obrati Sudu i traži više vremena.

To je nemoguće zbog sastava Predsjedništva?

Da, ali možda dio Predsjedništva… Međunarodna zajednica je nametnula vašoj zemlji, članica Ujedinjenih nacija, Ustav koji je vašoj zemlji onemogućio da se obrati najvišem sudu UN-a. Ako se taj problem ne riješi onda je BiH u nemogućem položaju. Znači BiH je članica UN-a, a ne može se obrati njegovom sudu. Možda je ambasador Scheffer mislio na promjenu režima i na taj način bi se mogao ponovo pokrenuti predmet ili da predstavnik bosanskih muslimana ode na Sud i kaže: Šta da radimo, ovo nije problem koji smo mi kreirali.

Da li je ovo pravno moguće?

Pravno moguće znači da nešto probate i ispostavi se da je pravno moguće. Niko ovako nešto nije probao, ali zašto ne pokušati. Morate shvatiti, kao i Sud i svijet, da zbog Ustava BiH je nemoguće riješiti ovo pitanje, a to sigurno nije mogla biti namjera UN-a kad je uspostavila Međunarodni sud pravde. Imate Sud koji je ovlašte da rješava vaš problem, a vi kao zemlja ne možete taj problem uopšte predstaviti Sudu.

Vi ste rekli da je sve u vezi sa revizojom bio trik. Zašto?

Angažovani smo doktorica Trump i ja u posljednji čas. Da je bilo stvarne namjere da se postigne revizija ne bi naše savjete nonšalantno odbacivali. Druga stvar – sve što se desilo kad smo pokušali pripremiti nešto znajući da će biti neuspješno, da sam ja pristao na to to bi bio lažni dokument, bio bi moj potpis, a ne bih znao šta se nalazi u dokumentu.

Šta ostaje žrtvama nakon presude? Imaju li ikakav način da očekuju minimum pravde i nadoknade štete?

To je veliko pitanje, to je pitanje o kojem razmišljam češće nego o bilo kojem drugom pitanju kada pokušavam procijeniti svoj rad i rad Haškog tribunala. Bilo je mnogo suđenja i možda će ponuditi neku utjehu i razrješenje žrtvama na koja se odnose. Suđenja su značajno doprinijela da svijet očekuje pravdu nakon ratnog zločina, nadat se da ljudi neće ponavljati iste greške. To je dobro za svijet, da li je dobro za ljude u BiH to je drugo pitanje. Što se tiče najvećih zločina koji nisu samo ograničeni na Srebrenicu, vjerujem da postoji ozbiljan nedostatak jer Haški tribunal nije postavio jasno razrješenje između moralo ispravnog i pogrešnog. Uprkos dobrim namjerama možda većine ljudi u Haškom tribunalu, Bosanci i Hercegovci nisu dobili jasnu predstavu o moralno ispravnom i pogrešnom u sukobima devedestih. Žalim zbog toga. Nisam siguran kako bi se to moglo ispraviti osim da možda se pokrene pred Međunarodnim sudom pravde ili nekim drugim procesom koji će jasno utvrditi šta je ispravno ili pogrešno. Možda možete nagovoriti političare širom svijeta da govore jasno da ste vi bili žrtve, a drugi su bili zločinci. Vratimo se na Nirnberški proces. Tamo je jasno utvrđeno šta je bilo moralno ispravno. I koje su zemlje napredovale? Savezničke, ali i Njemačka.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad