Još jedan dan i nove lažne prijetnje bombama. Danas je evakuirana još jedna škola da bi se nakon trosatnog pregleda utvrdilo kako je riječ o lažnoj dojavi. Posljednjih dana isti scenariji, a niko ne zna što je posrijedi.
Aerodrom, tržni centri, škole, pa i državne institucije. Stručnjaci poručuju – moramo tražiti zajedničke karakteristike u valu dojava u Sarajevu. Za jednog od njih posrijedi su finansijski motivi i sijanje straha.
“Ne treba zaboraviti da se krenulo od aerodroma, a da je aerodrom bilježio pozitivan trend rasta. Možda se upravo na ovakav način želio zaustaviti taj pozitivan trentd, to je ono što se koristi u ekonomskim ratovima korporacija. Ja bih to radije vezao za ekonomski motiv, nego za politički kojem se često pribjegava u Bosni i Hercegovini. S obzirom na način izvršenja, sigurno da će pokazati možda neke zajedničke karakteristike. To sam govorio i u prošlim dojavama – da je dobro izanalizirati zajedničke karakteristike da se može djelovati”, kaže Admir Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
A oni koji su morali djelovati prvi u nekoliko posljednjih situacija su pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo. U pojedinim slučajevima na terenu su provodili cijeli dan.
“Kada dobijemo takvu dojavu mi moramo provesti jedan čitav niz procedura, opredijeliti jedan veći broj policijskih službenika, KDZ pregledati u totalu taj prostor koji se tretira, to oduzima vrijeme i svakako na neki način utječe na operativnost policije u drugim segmentima”, ističe Admir Katica, ministar unutrašnjih poslova KS.
Do augusta ove godine čak 58 puta su imali sličan izazov, a lažnih dojava u prethodne dvije godine bilo je 357. Neki će zbog toga biti kažnjeni i to je sada posebno važno za naglasiti.
“U velikom broju slučajeva je došlo do identifikacije ljudi koji su davali lažne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama. Oni su privedeni nadležnom tužilaštvu, dalje presuđeni, odgovarat će u krivičnim postupcima. Kazne nisu male – od novčanih kazni do zatvorskih kazni, i svakako mogu reći da ne vlada nekakva nekažnjivost u ovom segmentu. Radi se ozbiljnim krivičnim djelima koja mi ozbiljno tretiramo”, dodaje Katica.
Kantonalnoj policiji na teren u pomoć priskaču kolege sa drugih nivoa. No, šta je s brojem onih koji poznaju napredne alatke kako bi se izvršiocima što prije ušlo u trag?
“Kadrova koji se bave sigurnošću informacija i informacionim tehnologijama nedostaje svugdje u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini. Pogotovo je to nezgodno za državne institucije, što uključuje i agencije za provođenje zakona da ih angažuju jer plate koje dobivaju u privatnom sektoru su puno veće. Postoje mehanizmi, ali pitanje je ima li dovoljno ljudi jer se oni ne bave samo ovim, nego svim vrstama cyber kriminala u BiH”, pojašnjava Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Zbog toga se Mrdović nada i skorom mogućem unapređenju cyber odjela FUP-a. Iz ove ustanove za sada nema odgovora o novim tragovima o posljednjim izvršiocima. Ono što je sigurno, napominje struka, proizveli su mnogo veću materijalnu štetu nego što se to čini u prvi mah.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare