Na dnevnom redu NSRS-a u utorak ponovno će se naći zakon o nepokretnoj imovini. Gotovo istovjetan zakon ranije je dva puta stavljen van snage odlukom Ustavnog suda BiH, ali i odlukama visokog predstavnika. Čeka li novi zakon isti scenarij, a Milorada Dodika pritvor ako ga potpiše?

Novim zakonom se ponovo reguliše svojina na nepokretnoj imovini koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti RS. Ovaj put zakon je i rigidiniji u odnosu na prethodni u kojem je “izuzeta imovina koja je do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše SRBiH“. Tog dijela sada nema. Novost je i član 5. prema kojem prestaje važiti raniji zakon o nepokretnostima kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim, prije toga visoki predstavnik stavio van snage.

Sličnu sudbinu mogao bi doživjeti i novi zakon, kaže delegat u Vijeću naroda RS-a, Dževad Mahmutović:

“Ništa se u tom njihovom pristupu, konceptu ne mijenja. I ne može promijeniti jer cilj je jasan. Oni žele teritoriju na kojoj imaju vlast, uknjižiti na entitet, da entitet Republika Srpska dobije tu svoju državotvornu dimenziju što je neprihvatljivo. To je udar na državu Bosnu i Hercegovinu. I zato očekujem da će zakon ponovo biti proglašen neustavnim, kao što očekujem da bude usvojen po hitnoj proceduri”.

Prvi put Narodna skupština Republike Srpske ovaj zakon usvojila je u februaru 2022. godine. Nakon što je Ustavni sud RS-a odbacio zahtjev Bošnjaka koji su ga ocijenili štetnim po vitalni nacionalni interes, sve je završilo na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koji ga je u septembru iste godine proglasio neustavnim. Priča se ponovila dva mjeseca kasnije. Narodna skupština RS-a ponovno usvojila zakon, Milorad Dodik potpisao ukaz u svojstvu entitetskog predsjednika, visoki predstavnik donio nalog za obustavu primjene. Ustavni sud BiH u martu ove godine donio je odluku o stavljaju van snage.

Odluke Ustavnog suda koje se odnose na državnu imovinu od početka su jasne, “državna imovina predstavlja odraz državnosti, suvereniteta i teritorijalog integriteta BiH”. Ili da podsjetimo na izjavu predsjednice Valerije Galić, “tek kada se donese zakon na državnoj razini, entiteti to pitanje mogu regulirati”.

U međuvremenu, Dodikova retorika postala je radikalnija. U RS-u sve su češće prijetnje o odcjepljenju, ukoliko Christian Schmidt nametne zakon o o državnoj imovini. Imovina je riješena Dejtonskim sporazumom i pripada entitetima, tvrde.

Visoki predstavnik vjeruje, s druge strane, da će rješenje donijeti državni parlament na osnovu smjernica na kojem već nekoliko mjeseci radi ekspertna grupa, skrivena od očiju javnosti.

U Pressingu N1 TV, visoki predstavnik ponovio je:

“Prema sadašnjem stanju, državna imovina pripada državi, i to se neće mijenjati. O mogućnosti korištenja i kako će se to pravno riješiti upravo razgovara radna grupa. Dodik kaže da sve što je kod mene u entitetu to pripada meni. To ne ide tako i nigdje tako nije bilo u Evropi. To je državno zemljište”.

No u RS-u ne priznaju Schmidta. Na odluke Ustavnog suda redovno odgovoraju novim neustavnim zakonima. I tako ukrug. Ovaj put je možda drugačije jer postoji optužnica protiv Milorada Dodika za neprovođenje odluka visokog predstavnika. Ukoliko u konačnici potpiše ukaz kojim zakon stupa na snagu, neki pravnici smatraju da bi to moglo biti ponavljanje djela koje mu se stavlja na teret, a to onda pretpostavlja i mjere pritvora. U Republici Srpskoj ove navode osuđuju.

“To apsolutno ne bi bilo krivično djelo, kao što nije ni ovo koje mu se stavlja na teret jer Milorad Dodik radi samo ono što je u opisu njegovog posla, a to je da donese ukaz i proglasi zakon. Narodni poslanici izglasavaju zakon, Narodna skupština donosi zakon”, komentira Milan Petković iz Ujedinjene Srpske, potpredsjednik NSRS-a u prethodnom sazivu.

Sjednica NSRS-a zakazana je za utorak. Dan ranije trebao bi biti održan sastanak Trojke, HDZ-a i SNSD-a u Mostaru. O imovini Dodik ne želi govoriti, pitanje Ustavnog suda BiH i odlazak stranih sudija, ostaje prioritet.

“Titular državne imovine je Bosna i Hercegovina i tu ne postoji prostor za bilo kakav dogovor. Žao mi je što predstavnici iz Republike Srpske gube vrijeme na donošenje tog zakona, umjesto da razgovaramo o tome kako se neka imovina u bh. entitetu RS može koristi kao predmet kolaterala za neki kredit za važne infrastrukturne projekte. I na to naravno Parlament BiH, Vijeće ministara, viši nivoi moraju dati svoju saglasnot. S druge strane odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda u vrijeme kada se napada ustavni poredak, ne može biti predmet dogovora. Ima puno drugih stvari oko kojih se možemo i moramo dogovarati, no o tome ne”, komentira Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde, aktuelni ministar vanjskih poslova BiH.

A da lider SNSD-a misli ozbiljno pokazala je i posljednja sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Zakon o vanjskim poslovima ranije dogovoren između partnera i jednoglasno usvojen u Vijeću ministara BiH nije dobio entitetsku većinu. Najava da ništa neće proći prije zakona o Ustavnom sudu BiH već se realizuje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad