Očekivanja i izazovi: Minimalna plata u FBiH između obećanja i realnosti

Vijesti 14. nov 202420:22 0 komentara
N1/Ilustracija

Ulazak u Novu godinu s većim plaćama u Federaciji Bosne i Hercegovine pod znakom je pitanja. Najava federalne vlade nastavlja zbunjivati kako ekonomske stručnjake, tako i poslodavce i radnike. Poslodavci strahuju da će vladina uredba značiti nove namete, a radnici, s druge strane, u iščekivanju.

Da će biti stvorene pretpostavke da, zajedno s toplim obrokom i ostalim primanjima, radnici imaju veća primanja od onih koja bi bila planirana zakonom o minimalnoj plati, odnosno, oko 1.200 KM, uvjeravaju predstavnici Vlade FBiH. Istovremeno, Sindikalna potrošačka korpa za oktobar prešla je 3.000 KM, zbog čega predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH nedvosmisleno poručuju da usvajanje zakona o minimalnoj plati nema alternativu.

Usput pojašnjavaju:

“Nije tačno da se radi o minimalnoj plati, radi se o minimalnim primanjima koji obuhvataju topli obrok i prijevoz. Tu je uključen radni učinak za kojeg je predviđeno da se može radniku isplatiti dodatnih 200 KM. S druge strane, topli obrok i prijevoz nisu zakonske kategorije. Zato na terenu imamo situaciju da je topli obrok prepoznat u sektorima gdje postoje zaključeni kolektivni ugovori”, naveo je Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

A kako je poznato da pokrivenost kolektivnim ugovorima u većem obimu izostaje, u pitanje se dovode i vladina obećanja. U tom smislu jasan je i Zakon o radu FBiH, gdje stoji da se plata sastoji od radnog učinka, ali samo ako je on i ostvaren. Sve je u rukama poslodavaca.

“Isplata radnog učinka nije linearna za sve zaposlene, ona se zaista računa prema doprinosu zaposlenih. Mi u realnom sektoru mjerimo učinak zaposlenih i na bazi toga imamo dodatke na platu. Imamo poslodavce koji već isplaćuju kvalitetne plate, a prema ovome što najavljuje vlada ispada da je u obavezi da plati još 200 KM”, istakao je Safudin Čengić, član UO Udruženja poslodavaca FBiH.

To, kaže Čengić, nije provodivo, a sudeći prema stavovima struke, ni obavezujuće.

“Svaki poslodavac sebi uzima za pravo da procijeni rad svojih pojedinačnih radnika i da onda odlučuje hoće li to isplaćivati ili ne. Dakle, oni će uvijek imati prostora da se pravdaju time da nisu svi zaslužili tih 200 KM”, pojasnio je ekonomista Željko Rička.

Ipak, sve bi trebalo da bude jasnije nakon javne rasprave kojoj prethodi parlamentarna procedura. Planirano je da Zakon o dopunama zakona o porezu na dohodak, pred poslanicima federalnog parlamenta bude 27. novembra. Međutim, imajući u vidu da je današnja sjednica Doma naroda parlamenta FBiH, zbog neusvajanja dnevnog reda završena i prije njenog početka, sve je na dugom štapu.

“Ono što je također alarmantno je da je ovo jednostrana odluka Vlade, da je u ovom procesu zanemareno Ekonomsko-socijalno vijeće i da od 2022. godine apsolutno nisu sjeli za isti sto i na principu ravnopravnih partnera pokušali da donesu zakone koji će biti prava fiskalna reforma kada je u pitanju FBiH”, rekla je Aida Obuća, delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH (SDA).

A do tada ostaje nada da građani FBiH u Novu godinu ulaze s većim platama.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!