U izrazito teškim i napetim geopolitičkim okolnostima Muslimansko-jevrejsko vijeće okupilo je učesnike iz nekoliko evropskih zemalja u Sarajevu kako bi promovisali međureligijski dijalog. Cilj im je izgraditi mrežu mladih evropskih jevreja i muslimana koji zajedno rade i promovišu univerzalne vrijednosti.

U dugoj historiji odnosi jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini obiluju mnoštvima pozitivnih primjera, solidarnosti, prijateljstva i poštovanja. Zajednička historija počinje nakon protjerivanja jevreja iz Španije krajem 15. stoljeća. O zajedničkim iskustvima, ali i brojnim savremenim izazovima u Sarajevu su razgovarali mladi iz Austrije, Italije, Portugala i Bosne i Hercegovine. Muslimansko-jevrejska konferencija osnažila je ove mlade ljude.

“Neke od prepreka sa kojima se suočavam su neznanje i predrasude. Ljudi nisu upoznati toliko sa religijima kao i to da nisu svi iz jedne vjerske zajednice isti. Mediji u tome imaju negativnu ulogu, obično se oni ekstremisti predstavljaju kao nešto što je dominantno i što je ta religija, a to nije tako”, rekao je Eldar Šabić.

U Sarajevu nikada nije bilo geta, jedina konkurencija bila je ona na zdravim osnovama u poslovnom svijetu. Religijska učenja, podcrtava predsjednik Jevrejske zajednice, mogu samo biti osnova za mir – nikako sukob.

“Čini mi se da konferencija pokazuje koliko je važan dijalog i kako se može mnogo više time postići, a ne najgorim stvarima koje se pokušavaju opravdati religijskim stanovištima. Sve što smo čuli na konferenciji ukazuje na to da su religije vrlo slične, da im pozdrav ‘šalom’ i ‘selam alejkum’ uvijek pozivaju na mir, a ne na krvoproliće i rat”, istakao je Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.

“Bosanci i Hercegovci, Sarajlije i Sarajke su u Drugom svjetskom ratu štitili svoje komšije Jevreje. Znamo primjer Zejnebe Hardage koja je svojom odjećom krila zvijezdu na ruci komšinice Jevrejke. Tu je i primjer čuvanja Hagade. Prisjetili smo se kako je jevrejska zajednica pomagala građanima tokom opsade Sarajeva”, dodala je Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva.

Zbog takvog bosanskohercegovačkog iskustva čini se da stepen interreligijskog razumijevanja u Bosni i Hercegovini može biti model za druge. Mladi su tokom projekta govorili o Holokaustu i o genocidu u Srebrenici, koji su potom i posjetili.

“U momentu kada se dešavaju sukobi muslimana i jevreja naslijeđe koje postoji u BiH i koje se tiče ta dva naroda i njihovog zajedničkog života može biti pozitivan model. Zbog toga je jako bitno i za ljude ovdje i za ljude iz Evrope da o tome razgovaraju i da vide šta je to”, mišljenja je Yahya Sergio Yahe Pallavicini, imam iz Italije.

To je prije svega, kako kažu, osjećaj da drugi i drugačiji nije prijetnja. Mladi su uočili i koliko je govor mržnje poguban jer je nerijetko prethodnica nasilja i zločina. Poručili su da ovakva okupljanja nastavljaju stvarati nove zdrave odnose.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad