Bosna i Hercegovina se suočava sa svojom najozbiljnijom institucionalnom krizom od 2001. godine, kada se najveća stranka bh. Hrvata povukla iz većine institucija zemlje i pokušala uspostaviti ilegalni paralelni sistem u područjima s hrvatskom većinom. Danas prijetnja dolazi iz Republike Srpske, većinski srpske regije, čije vodstvo aktivno pokušava razgraditi temelje poslijeratne države. Dok su odjeci prošlosti neizbježni, današnja kriza također odražava nove stvarnosti i promijenjenu dinamiku. Analizu trenutne političke krize donosi britanski institut Royal United Services Institute (RUSI), najstariji svjetski i vodeći think tank odbrane i sigurnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Separatistički lideri bh. Srba prešli su granicu – nudeći i ozbiljnu prijetnju i rijetku priliku domaćim institucijama koje uživaaju podršku EU da zaustave dugoročni plan, navodi se u tekstu kojeg potpisuje analitičar Europske inicijative za stabilnost sa sjedištem u Berlinu, Adnan Ćerimagić.
Izazov Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine
Zastupnici u RS-u su 27. februara 2025. donijeli zakone usmjerene na oduzimanje ovlasti državnih institucija nad pravosuđem i provedbom zakona. Ovi zakoni zapravo proglašavaju da institucije RS više ne priznaju legitimitet državnog suda i njegove središnje agencije za provođenje zakona. Drugi zakon, inspiriran ruskim zakonodavstvom o stranim agentima, cilja na organizacije civilnog društva, podsjeeća autor.
Nakon što su ti zakoni stupili na snagu 7. marta, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS pokušalo je narediti policijskoj agenciji na državnom nivou da napusti svoje prostorije, eskalirajući napetosti i povećavajući rizik od direktnog sukoba. Ustavni sud je brzo suspendirao ove zakone, ali su vlasti RS nastavile, uvodeći financijske propise i propise o zapošljavanju za pojedince za koje se očekuje da će prijeći u nadležnost RS.
“Što je još alarmantnije, RS je započela zakonodavne aktivnosti usmjerene na formiranje vlastite granične policije i obavještajne agencije, te izradu novog ustava. Nacrt ukida mehanizme zaštite za ne-Srbe, potvrđuje pravo RS-a na samoodređenje, dopušta potencijalnu konfederaciju sa Srbijom i predviđa vojsku RS-a – čime se prekidaju veze s ključnim državnim institucijama u BiH uspostavljenim od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995.”, upozorava se u tekstu.
Kockanje Milorada Dodika
U centru ove krize nalazi se Milorad Dodik, predsjednik RS-a i veteran poslijeratne politike ove zemlje, ističe Ćerimagić.
“Računao je da će geopolitički pomaci – povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, mađarski Viktor Orbán koji blokira odgovore EU-a i pasivni stav Srbije – stvoriti uvjete da njegova strategija uspije. Kao i njegov stisak nad institucijama RS-a koji mu je omogućio da provede usklađivanje, izjavljujući, ‘pobjednici će biti oni koji imaju snagu provoditi zakone. A u ovom slučaju to je Republika Srpska’,”, dodaje se u analizi.
Ipak, nastavlja autor, događaji se nisu odvijali kako je Dodik očekivao:
“Sukob koji se zamalo desio između policijskih snaga ostavio ga je bez Orbánove javne podrške za korake koji su uslijedili. Trumpova administracija, koja je željela izbjeći još jednu europsku krizu, se usprotivila. Američki državni sekretar Marco Rubio ponovno je potvrdio podršku Washingtona ustavnom poretku BiH, pozivajući regionalne partnere ‘da nam se pridruže u suzbijanju ovog opasnog i destabilizirajućeg ponašanja'”.
Ni Europska unija, kako se navodi, nije ostala pasivna, te se pridružila reakcijama. Njemačka i neke druge zemlje su otišle korak dalje.
“Njemačka je signalizirala svoju spremnost na uvođenje sankcija, uključujući po prvi put one usmjerene na pojedince. Austrija je također prvi put pozvala na sankcije Dodiku. Europska komisija privatno je upozorila na smanjenje financijske podrške RS-u, dok su Francuska, Italija, Velika Britanija i Turska uputile snažna upozorenja. Turski angažman posebno je zapažen, s obzirom na Dodikove prethodne tvrdnje o bliskim vezama s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom”, navodi se u podsjetniku na nedavne reakcije navedenih zemalja na dešavanja u zemlji.
Opozicija u RS i institucionalna otpornost
Na unutrašnjem planu, kriza nije išla u potpunosti u Dodikovu korist, smatra autor analize, dodavši kako po prvi put od 2006., opozicija u RS-u pronašla je “uvjerljiv narativ” – tvrdeći da se ova kriza ne tiče dobrobiti RS-a ili Srba, već samog Dodika, koji ugrožava ekonomiju, stabilnost i autonomiju. “Državne institucije, iako su pod ogromnim pritiskom, pokazale su se otpornijima nego što se očekivalo. Srpski državni službenici i zvaničnici ih do sada nisu masovno napuštali, a napadnute institucije i dalje donekle djeluju na području RS-a. Dodik i njegov najuži krug, međutim, ne pokazuju namjeru odstupiti. S dva krivična postupka protiv njega, Dodik nema puno za izgubiti”, dodaje.
Državni sud je 26. februara 2025. godine prvostepenom presudom osudio Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih dužnosti zbog kršenja odluka međunarodnog visokog predstavnika. Od 1997. godine nositelj ove dužnosti, stvorene Dejtonskim mirovnim sporazumom, ima bonske ovlasti koje mu omogućuju smjenu zvaničnika, nametanje zakona i poništavanje odluka. Godine 2023., suočavajući se sa sve većim otporom, trenutni visoki predstavnik, bivši njemački političar Christian Schmidt, kriminalizirao je neprovođenje svojih odluka – zakon koji se sada prvi put testira u Dodikovom slučaju.
Odvojena istraga protiv Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i aktualnog predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića pokrenuta je zbog pokušaja podrivanja ustavnog poretka u decembru 2024. godine. Nakon koraka koje su vlasti RS-a poduzele nakon odluke Ustavnog suda o suspenziji zakona RS-a i odbijanja vodstva RS-a da se pojavi na ispitivanju, državni sud je 17. marta objavio da je naredio istražni zatvor za svu trojicu. U teoriji, sve agencije za provođenje zakona, uključujući graničnu policiju, sada su dužne provoditi ovu naredbu. Međutim, zbog Dodikovog utjecaja na sigurnosne strukture RS-a i širih razmatranja stabilnosti od strane drugih institucija, to još nije provedeno. Ovaj zastoj je test izdržljivosti, smatra Ćerimagić.
Pročitajte još: Kako je Dodik za kojim je raspisana policijska potjernica prešao granicu BiH?
Šta kaže zakon: Kada se može raspisati međunarodna potjernica za Dodikom?
Da li je Dodik sinoć pod pratnjom prešao u Srbiju na GP Rača?
Granična policija BiH istražuje Dodikov prelazak granice u Srbiju
Uloga Srbije i dvije vizije za BiH
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić dva puta se sastao s Dodikom od 26. februara, dok su njegovi premijer i potpredsjednici otputovali u Banju Luku u znak podrške.
“Vučić je kod kuće nastojao iskoristiti krizu kako bi skrenuo pažnju s tekućih protesta kojima se osporava njegova vladavina. U inostranstvu je inzistirao da ‘čini sve što je moguće da zadrži Republiku Srpsku unutar Bosne i Hercegovine.’ Ali njegovi postupci ohrabruju Dodika. U ljeto 2024. – Vučić i Dodik orkestrirali su Svesrpski sabor, koji je podržao nepostojeće pravo RS-a da jednostrano povrati sve nadležnosti na državnom nivou prenesene od 1995., uključujući odbranu, poreze i provođenje zakona. Obojica su znali da bi ti potezi bili protuustavni i da bi izazvali krizu. To je bio cilj”, ističe Ćerimagić.
Vizija jače RS na štetu države – koja bi omogućila konačnu aneksiju područja sa srpskom većinom – postojala je među srpskim intelektualcima i političarima od potpisivanja Dejtona 1995., podsjeća se u tekstu, uz naglasak da je ta verzija ove vizije već potaknula ratove 1990-ih, raselivši dva miliona ljudi, ubivši 100.000 i kulminirajući genocidom u Srebrenici. Kako bi spriječio njenu realizaciju, Dejton je imao za cilj vratiti multietnički karakter BiH kroz povratak izbjeglica, procesuiranje ratnih zločina i posebne mehanizme zaštite prava Bošnjaka, Srba i Hrvata diljem zemlje. Međunarodni angažman omogućio je napredak, nastavlja Ćerimagić i dodaje da danas gotovo 20 posto stanovništva Republike Srpske čine nesrbi.
“Ali druga vizija nikada nije nestala. Držana je pod kontrolom prije svega snažnim inicijalnim liderstvom SAD-a i obećanjem EU o punopravnom članstvu, koje je nudilo viziju manje vidljivih granica i ekonomskih koristi. Uz podršku srpskih političara, uključujući Dodika, BiH je uspostavila ključne institucije kao što su jedinstvena vojska, porezna uprava, policija i pravosuđe na državnom nivou, te granična policija. Ove reforme su uspjele jer su RS-u osigurale pravo glasa u novouspostavljenim institucijama i, što je još važnije, jer su dale konkretne prednosti u odnosima s NATO-om i EU”, podsjeća autor.
Dodaje kako je stvaranje zajedničke vojske 2006. došlo je s obećanjem o punopravnom članstvu u NATO-u – “nešto što je u to vrijeme većina političara bh. Srba prihvatila”.
“Međutim, na kraju je njegova realizacija blokirana zbog pogrešno izračunatih uslova koje su NATO saveznici postavili na samitu u Tallinnu 2010. godine. Do 2014., ohrabren Vladimirom Putinom i njegovom nezakonitom aneksijom Krima, Dodik je promijenio kurs”, ističe se.
Druge institucije na državnoj razini, od policijskih agencija, do tijela zaduženih za izdavanje putnih isprava, sve su bile uspostavljene kako bi osigurale sporazum o slobodnoj trgovini s EU iz 2008. i bezvizno putovanje u Schengen 2010. Ali nakon toga, EU je odustala od svog zamaha u integraciji. Bez novih pogodnosti, nije bilo poticaja za izgradnju ili jačanje institucija. BiH je ušla u politički ćorsokak, a vizija monoetničkih teritorija i jače RS ponovno je isplivala na površinu, dodaje autor.
Nema lakog izlaza iz trenutne krize
“Nema lakog izlaza iz trenutne krize – nema brzih rješenja. No jedno je jasno: na institucijama na državnom nivou je da pokažu otpornost, a na EU-u je da preuzme vodstvo u njihovoj podršci. EU mora iskoristiti neočekivani, ali dobrodošao prozor koji je otvorila Trumpova administracija, shvaćajući da je održiv angažman SAD-a na nivou viđenom u prošlosti malo vjerovatan. Dok se javne izjave mogu nastaviti, rezanje USAID-a i ambasada ograničit će interes i utjecaj SAD-a. U međuvremenu, britanski strateški dijalog s EU i njegova spremnost da se angažira na Balkanu čine ga ključnim partnerom. EU to mora iskoristiti. Ovo vodstvo EU počinje s prepoznavanjem da BiH i regija Zapadnog Balkana trebaju vjerodostojnu perspektivu članstva u EU. Nova Europska komisija, predvođena predsjednicom Ursulom von der Leyen i komesarkom zaduženom za proširenje Martom Kos, obećala je svoju sposobnost finaliziranja tehničkih aspekata pregovora o članstvu s najmanje tri države Zapadnog Balkana, Ukrajinom i Moldavijom do kraja decenije. Kao i da napravi značajan napredak s drugim kandidatima, uključujući BiH. Međutim, bez pune podrške svih država članica, ova obećanja zvuče prazno. Države članice stoga moraju preuzeti čvrstu zajedničku i javnu političku obvezu da se pripreme za institucije, politike i proračun EU za proširenje”, zaključuje Ćerimagić
Osim toga, nastavlja, trebale bi izričito navesti da će svaki kandidat koji ispuni potrebne obaveze i pokaže snažnu vladavinu prava dobiti puni pristup jedinstvenom tržištu i njegove četiri slobode prije punopravnog članstva i čim ispuni uvjete. Time bi Europska komisija dobila mandat za djelovanje i jačanje vjerodostojnosti EU u regiji i šire, uključujući Ukrajinu i Moldaviju.
“Dodik je otišao dalje nego ikad prije u osporavanju ustavnog poretka BiH, stvarajući stvarne rizike od institucionalnog kolapsa i nasilja. Ova eskalacija je opasna – ali je također i prilika da se konačno zaustavi dugoročni program potkopavanja državnih institucija. Puka stanka ne bi trebala biti dovoljna; Potreban je jasan dokaz da se poštuju sve odluke Ustavnog suda na državnom nivou, da se poništavaju svi zakoni i podzakonski akti koje su institucije RS-a donijele mimo ustavnog poretka, te da se povlače sve političke deklaracije – uključujući i razne zaključke. EU također mora reafirmirati postojeće institucije Bosne i Hercegovine kao bitne za njen sadašnji nivo integracije, uključujući protok slobodne trgovine, bezvizni režim i buduće pristupanje. Ako se to zatraži, posebni predstavnik EU i vojna misija EU-a (EUFOR Althea) na terenu moraju podržati domaće institucije u održavanju stabilnosti i vladavine prava”, potcrtao je autor.
Jača predanost EU pristupanju BiH mora biti uparena s jasnim očekivanjima i garancijama, sugeriše se u tekstu i ukazuje na neophodnost reformi.
“Dok će ustavna struktura BiH ostati na snazi i uglavnom nepromijenjena, potrebne su reforme kako bi se ona uskladila sa standardima EU i osigurala da može učinkovito provoditi pravila jedinstvenog tržišta. To uključuje ukidanje bonskih ovlasti visokog predstavnika. Druge ključne reforme, kao što je provedba presuda Europskog suda za ljudska prava, trebale bi se rješavati kroz proces pristupanja EU. Putokaz za demokraciju i vladavinu prava, utvrđen na početku pregovora, vodio bi ove rasprave. Takva perspektiva bi omogućila jači kredibilitet onima koji se protive Dodikovim aktivnostima – kako u njegovim vlastitim redovima tako i u opoziciji u RS”, navodi se.
Konačno, dodaje autor, EU se mora pozabaviti sigurnosnim garancijama za Bosnu i Hercegovinu.
“Posebno budućnost vojne misije EUFOR Althea, koja ovisi o godišnjem mandatu Vijeća sigurnosti UN-a koji je osjetljiv na ruski i kineski veto. Održivo rješenje moglo bi biti prebacivanje misije prema zajedničkom sporazumu EU-NATO s kolektivnim bh. šefom države, Predsjedništvom, što bi potencijalno uključivalo UK i Tursku. Time bi se sačuvao mandat i ovlasti EUFOR-a, osiguravajući stabilnost sve dok se Bosna ne pridruži EU i ne potpadne pod njezinu klauzulu o uzajamnoj odbrani. EU i njeni partneri imaju izbor: odmah uzvratiti Dodiku i Vučiću, povlačenjem jasnih crvenih linija i navođenjem posljedica, ili riskirati da BiH i Zapadni Balkan skliznu u dublju krizu. Prvi korak mora biti čvrst otpor njihovim destabilizirajućim akcijama, potkrijepljen opipljivom podrškom bosanskohercegovačkim institucijama. Ovaj put EU mora odlučno voditi – oklijevanje će samo ohrabriti one koji žele razgraditi državu”, zaključak je teksta.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!