Kada se kod studenata medicine u Bosni i Hercegovini javlja želja ili plan za odlaskom iz zemlje? Da li je rad na zapadu tek alternativa ili nešto što su priželjkivali od starta? Koliko Bosna i Hercegovina plati za njihovo obrazovanje? Sve ovo su pitanja na koje su odgovore, ali i svoje oprečne stavove iznijeli Nenad Jevtić sa Instituta za razvoj i inovacije iz Beograda istraživao ovu tematiku u BiH, te mladi diplomirani liječnici Faruk Gutić i Selma Viteškić.
Prije nego će mladi doktori iznijeti svoje vizije o uslovima rada u BiH – Jevtić iznosi podatke o enormno visokim ciframa koje država plati za obrazovanje jedne osobe.
Za osnovno obrazovanje prosječne osobe, kaže on, Bosna i Hercegovina potroši 13.000 eura po osobi. Da dobije obrazovanog srednjoškolca, BiH uloži oko 20.000 eura, dok, da bi dobila diplomiranog akademca – to košta 29.000 eura. Za one koji su doktorski obrazovani, u Bosni i Hercegovini se ulaže u prosjeku oko 43.000 eura.
Kada to pomnožite sa brojem osoba koje napuštaju Bosnu i Hercegovinu, na godišnjem nivou suma izađe oko 800 miliona eura gubitka.
Bosnu i Hercegovinu mahom napuštaju zdravstveni radnici, pa je, s razlogom, poseban fokus po ovom pitanju treba staviti na mlade doktore.
Koliko oni, pored države izdvoje za svoj studij? Gutić i Viteškić pojašnjavaju da Medicinski fakultet u Sarajevu, primjerice, prima svega 80 studenata godišnje čije školovanje je pokriveno budžetom – dok na stotine drugih koji su položili ispit će za studij godišnje izdvajati 6.000 KM.
“Pravio sam konstrukcije, cifra je bila između 130.000 i 150.000 KM po studiju, ako na to dodamo užasno skupe knjige koje su znale koštati i po 500 KM po predmetu”, tvrdi Gutić o iznosu svog školovanja, naglašavajući da u to mora biti uračunata i cifra koju za smještaj izdvajaju mladi koji ne dolaze iz Sarajeva.
Nakon vrtoglave cifre koju izdvoji država, ali i napora porodica da školuju mlade doktore, pitali smo ih – kada se ideja o odlasku diplomiranih liječnika odlazak javi – nastaje li kao alternativa ili postoji kao unaprijed osmišljen plan?
I Selma i Faruk su saglasni – većina kolega sa njihove godine razmišlja o napuštanju Bosne i Hercegovine.
Zašto je to tako?
“Ovo je pretis lonac, mladi ne vide sigurnost. Većina će vam odgovoriti sa – ‘zbog budućih pokoljenja i planiranja porodice’. Da ih sputavamo – ušli bismo u sivu zonu gdje bismo narušili njihova prava”, stava je Gutić.
Viteškić, pak, suprotno od većine – čvrsto vjeruje da je ostati ovdje ispravna opcija.
“Ja ću uvijek birati da ostanem ovdje. Meni je odlazak vani samo alternativa. Mislim da je to fer – ako vam neko plati specijalizaciju koja zaista košta, kako to nije fer da ta ustanova želi da ostanete kod njih?”, upitala je, naglašavajući da bi pristala na takvu ponudu. Želja joj je da bude pedijatrica.
Faruk se ne slaže po pitanju obavzezivanja doktora za ustanove u kojima su specijalizirali.
“Živimo u 2023. godini – nemoguće je danas zabraniti emigracije i imigracije, to ne mogu ni veće zemlje od nas, pa ni ekonomske supersile. Razlozi zbog kojih ljudi idu su, u najmanju ruku, objektivni”, rekao je, naglašavajući da granice zemalja za njega, barem u znanstvenom smislu, ne postoje.
Ipak, nije propustio priliku da naglasi da osjeća dug prema svojoj zemlji.
“Na svom putu sam je do sada predstavljao u najboljem mogućem smislu, da ističem naše prednosti, da posjetim njene razne krajeve… Školski sistem mlade ljude u BiH ne dovode u poziciju da se upoznaju sa drugim i drugačijim. Da li ste ikada u sklopu školskih aktivnosti išli u Banjaluku i Mostar. Ja sam ovu zemlju upoznavao na najbolji mogući način”, rekao je.
Nekada, stava je, najveći doprinos svojoj domovini, ne mora nastajati u okviru njenih granica.
“Kad uđete u institucije i ustanove u BiH i vidite onu markicu da je nešto donirano – vjerujte da je neko izlobirao za to”, rekao je, dodajući da bi ipak ostao u BiH da dobije ponudu.
Kompletnu raspravu, u koju se uključio i beogradski istraživač, pogledajte u videu ispod.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare