Obećana pomoć NATO-a uskoro bi trebala biti dopremljena u Bosnu i Hercegovinu. Radi se o posebnoj opremi za odbijanje cyber napada. No, pitanje je hoće li ona uopće moći biti iskorištena, jer već sada postoje oni koji pozivaju na odbijanje ove donacije vrijedne više desetina miliona eura.

Napadi na sisteme institucija BiH, dojave o bombama u sudovima, školama, s jasnim ciljem – izazivanje haosa i destabilizacije države. To su krivična dijela terorizma. Oprema koju NATO donira služiti će za odbranu, prevenciju i razotkrivanje takvih napada.

“Ovdje bi moglo tada da se prevenira i da dobijemo bližu odrednicu lokacije, čak i mjesta, možda IP adrese, odakle je došla takva jedna prijetnja. To će značajno utjecati na preveniranje takvih krivičnih dijela i da će se izvršioci s te strane vrlo vjerovatno suzdržati od takvih prijetnji”, pojasnio je Nedžad Korajlić, profesor u oblasti Sigurnosnih studija.

Paket pomoći odobren je sredinom ovog mjeseca na ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a u Briselu. U toku je rad na finalizaciji neophodnih aranžmana. Podrška je to, poručuju iz NATO-a, partnerima koji su u opasnosti od ruske agresije, uključujući BiH.

“Nakon konsultacija sa bosanskohercegovačkim vlastima, pojačat ćemo našu podršku u upravljanju krizama, cyber odbrani, borbi protiv terorizma, specijalizovanim vozilima i drugo, u cilju jačanja otpornosti struktura zemlje u sektoru odbrane i sigurnosti”, naveli su iz NATO-a.

Opremu će Oružane snage BiH koristiti po naredbi nadležnih. No, već je upitno da li će za to biti saglasnosti. Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sa prošle sjednice dnevnog reda skinula je sve materijale u vezi sa Oružanim snagama, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je poručio da Predsjedništvo pomoć NATO-a treba odbiti.

“Jedino nadležno za pitanja vojske i sigurnosti je Predsjedništvo, koje ni u prošlom niti u ovom sazivu nije ni razmatralo niti molilo NATO za bilo kakvu pomoć”, napisao je Dodik na Twitteru.

Ovakve poruke, smatraju sagovornici, davanje je podrške proruskoj strani. Ministar vanjskih poslova BiH kaže, nadležni iz Republike Srpske trebali bi se raspitati odakle nam najčešće dolaze cyber napadi.

“Dolazi nam iz jedne zemlje s istoka dalekog, tako da bi možda bilo zanimljivo da prvo na to odgovore sebi pa da onda kažu da li bismo odbijali NATO. Jednako se jačaju svi pukovi Oružanih snaga, jednako se to raspoređuje na sve etničke grupe ako tako moram reći, tako da ne vidim logiku da se bilo šta odbija”, kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

A da je takva vrsta pomoći potrebna, jasno je i iz činjenice da ni do danas nema saznanja o prošlogodišnjim cyber napadima na internet stranicu državnog parlamenta. Iz SIPA-e kažu, svoj posao su odradili i izvještaj proslijedili Tužilaštvu BiH. Iz FUP-a prijavu o tom slučaju tek očekuju. U drugim zemljama, federalni inspektor kaže, sve to ide mnogo brže.

“U Krivičnom zakonu BiH ne postoji krivična dijela protiv sistema mreže elektronske obrade podataka i onda je vrlo teško postupanje Tužilaštva BiH osim Državne agencije za istrage i zaštitu. Mi dnevno jedno pet prijava raznoraznih dobijemo iz kompjuterskog kriminala i mi i tu učimo i non stop su neke nove tehnike napada itd. e to istražitelji iz Državne agencije nemaju mogućnost”, istakao je Saša Petrović, inspektor FUP-a.

A za sada, tu mogućnost nemaju ni Oružane snage. Da bi mogle koristiti doniranu opremu NATO-a, prvo se mora izvršiti obuka njihovih pripadnika. BiH, dakle, nedostaje i zakon i strategija, oprema i ljudstvo. A u državi u kojoj nema adekvatne zaštite od cyber prijetnji, ugroženo je sve, od državnih struktura, preko privatnih biznisa i svakog pojedinca.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad