Na sceni je odvojena bitka, jedna za opstanak OHR-a, time i mandata EUFOR-a i NATO-a u BiH. S druge strane bitka za podjelu BiH kroz izmjene Izbornog zakona. Na ovo bi se mogao svesti intervju koji je N1 dao ugledni njemački analitičr Bodo Weber. Stvari su se počele odmotavati nominacijom Nijemca Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika i najavom aktivne uloge OHR-a, što je očito nekima zasmetalo, smatra Weber.

Izjave protiv postojanja institucije OHR-a koje sve češće dolaze iz Delegacije EU u BiH oslikavaju sve ono što je loše, neproduktivno, u evropskoj politici prethodnih godina prema BiH, mišljenja je Bodo Weber. Njemačka iniicijativa kroz guranju novog dinamičnog visokog predstavnika u osobi Christiana Schmidta ma najgori način razotkrila je krizu međunarodne politike u BiH koja je duboko podjeljena i ne zna kako dalje – tvrdi Weber.

Rusija je otvoreno protiv produženja mandata OHR-a, ali na to ne može uticati jer joj je potrebna prosta većina u PIC-u, dok u Vijeću sigurnosti na ovo ne može uložiti veto. No Weber dodaje kako Rusiju puno više zanima mandat EUFOR-a i NATO-a koji su alati Viskog predstavnika za stvaranje sigurnosnog okruženja za nepohodne reforme. Zbog toga ostaju vjeran partner vlastima u RS za održanje statusa kvo, proteklih godina i HDZ BiH u narativu kako su izmjene Izbornog zakona moguće bez izmjena Ustava.

“To je bitka koja se vodi i sve ovo što vidimo, priče oko zatvaranja OHR-a, interpretacije mandata OHR-a i nekih odluka viskog predstavnika od određenih sudija koje smataraju da bema manadat da djeluje izgleda da je ta inicijativa oko imenovanja Schmidta sve to odmotala”, rekao je Weber.

Alija Kožjak, bivši predstavnik BiH u NATO-u, kaže kako se s Rusijom pokušava pregovarati, šta će biti ulog, teško je reći.

Sve što se dešava proteklih dana u RS-u, od presude prve takve vrste banjalučkog sudije kojom se direktno odbacuje mandat Visokog predstavnika da djeluje, do podjele primjeraka kako se navodi, orginalnog Dejtonskog sporazuma građanima, dio je pritiska i šire kampanje da se uloga Visokog predstavnika obezvrijedi. Jedan od razloga su i najavljeni razgovori o izmjenama Izbornog zakona koji mogu otvoriti i pitanje ustavnih promjena.

Visoki predstavnik poručio je kako će sudija Milan Blagojević snositi posljedice, kao i političari iz RS ako se ne ponište odlikovanja za ratne zločnice. Ima li snage za to.

Da li će sve navedeno dovesti do zaključka Vlasti RS da se mogu protiviti visokom predstavniku i u konačnici možda natjerati Zapad da odlučno stane iza OHR-a ili pak suprotno, teško je odgovoriti. Kako je podvukao Bodo Weber, uskoro ćemo vidjeti. Rok je peti mjesec.