Ubijeni su šef bezbjednosnih snaga i najmoćnija žena Hamasa. U međuvremenu, nova eksplozija na jugu Gaze. Nestalo je goriva u glavnoj bolnici u Gazi, a sukob se širi. Libanska televizija tvrdi da su napadnute dvije američke vojne baze u Siriji, a Izrael potvrđuje da su eskalirali sukobi s Hezbolahom. U isto vrijeme u Evropi raste strah od terorističkih napada. O sukobu na Bliskom istoku, za Novi dan je govorio profesor dr. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN.

Na početku razgovora, u kontektsu razumijevanja dešavanja na Bliskom istoku, treba definisati šta je Hamas, kaže Cvrtila.

“To je politička i vojna organizacija koja, prije svega, koristi civilne objekte za vlastitu zaštitu. To nije vojna organizacija na frontu. Izraelu je jasno da svaki njihov napad može prouzrokovati velike civilne žrtve i oni su nekoliko godina unazad razvili taktiku koja, prije svega, upozorava stanovnike određenog objekta da će on biti pogođen, čak i ako raketa ne pogodi tu zgradu. Međutim, sad je situacija drugačija. Izrael to prosto ne čini, nego gađa one objekte za koje smatra da su zaštita Hamasa, odnosno, da se tamo nalaze određena skladišta naoružanja, vojne opreme, ili nečega što bi, potencijalno, u budućnosti, ukoliko se dogodi invazija Izraela, moglo da posluži kao neka vrsta otporne tačke”, pojašnjava Cvrtila.

Nijedna civilna žrtva ne vrijedi nikakvog političkog cilja, te da svaka žrtva i na jednoj i na drugoj strani izaziva jake emocije i u jednom i u drugom društvu i samo pojačava eskalaciju, odnosno, pojačava ekstremizam, kaže.

“Nažalost i ovaj slučaj, značajno će pojačati ekstremizam i na jednoj i na drugoj strani, i kako rat bude trajao, sigurno će biti mnogo civilnih i vojnih žrtava na obje strane, što će, definitivno, biti temelj za svaku buduću eskalaciju”, ocjenjuje.

Konstatuje i da će se možda smiriti stanje, u smislu izvođenja vojnog nasilja u bliskoj budućnosti, ali ovo je jedan događaj koji je različit u odnosu na prethodne i koji je izazvao jaku emociju unutar Izraela i želju za odmazdom i osvetom, u čemu postoji jaka podrška u okviru izraelskog društva.

“Izrael mora nešto učiniti, s obzirom na zločin koji je Hamas učinio. Znači, nije napadao vojne objekte, niti vojnu infrastrukturu Izraela, nego je napao nezaštićene civile i to je događaj koji se ne može izbrisati iz kolektivne memorije i država mora odgovoriti na takav zločin. To je nešto što dodatno komplikuje situaciju, s obzirom na to da Izrael mora dokazati svoju veličinu i snagu, tako da odgovori Hamasu”, kaže za N1.

Međutim, u nekom trenutku će, procjenjuje, vojna djelovanja Izraela biti zaustavljena zbog velikih diplomatskih napora u pozadini, kako ne bi došlo do eskalacije ovog sukoba. U protivnom, ne bi se zadržao samo na teritoriji Izraela i Gaze.

“Izrael i oni koji ga podržavaju, ali i arapski akteri, imaju jak interes da se taj sukob ne proširi, osim možda nekih koji su podsticali taj sukob i kojima bi proširivanje sukoba značilo mnogo jer onda bi njihova moć bila drugačija i veća nego što je to bila do sada”, stava je Cvrtila.

U iščekivanju izraelske invazije na Gazu, momenat deeskalacije bi mogao da bude oslobađanje talaca i pokušaj da se humanitarne i druge aktivnosti u tom pravcu pokrenu. Tu su, na primjer, angažovani Katar, ali i Turska, navodi.

“Jer je svima jasno da, ako Izael krene u invaziju, pokušaće osloboditi one koje je Hamas odveo kao taoce, ali u vojnim operacijama, ne postoji nikakva garancija da će oni preživjeti takve napade. Tako da bi to bila jedna tačka deeskalacije”, kaže Cvrtila.

U tom slučaju, bila bi otvorena mogućnost za humanitarnu pomoć u Gazi s obzirom na to da se, u ovom trenutku, tamošnje stanovništvo nalazi u veoma teškom položaju.

“Ipak, u ovom momentu, za to su male šanse”, zaključuje Cvrtila.

Detalje o sukobima na Bliskom istoku čitajte u blogu OVDJE.