Vjetroelektrane, ili pak prerada otpadnih guma budućnost su Bosanskog Grahova, najavljuje se. Budućnost, zbog koje brinu oni koji bi da žive kao u prošlosti. Da, stanovnici ove rubne bh. opštine o historiji i životu prije rata pričaju sa sjetom, strahujući da će sutrašnjica da im oduzme jedino što imaju, a to je čist zrak.
Kad dođete u Bosansko Grahovo prvo mjesto na koje će vas malobrojni preostali stanovnici uputiti je selo Obljaj. A tamo odbnovljena kuća Gavrila Principa, otključana, priča istoriju. Pričaju je i pojedini stanovnici, ogorčeni što se od Gavrilove kuće nije napravio muzej. Vojislav se vratio iz Srbije, zbog čistog zraka i rodne grude.
“Mogla bi to biti lijepa inicijativa, otkad sam se ja vratio, 3-4 godine, ništa se ne dešava, samo što su ove tuje porasle. Dolaze Česi, Slovaci, Nijemci, Hrvati, najviše ima Srba iz dijaspore. Oni dolaze uvijek”, rekao je Vojislav Đurić, iz Obljaja.
Dok nam pokazuje eksponate, neke i iz doba prvog svjetskog rata, priča nam da su seljani bili voljni otvoriti kisok sa suvenirima, istorijskim podacima o životu i smrti najpoznatijeg Grahovljaka. Za ideje nije bilo razumijevanja, pa je šuma za mnoge i dalje jedini izvor prihoda.
“Sad trenutno radim na jednoj pilani, radio sam prije toga na jednoj drugoj pilani, pa sam dobio otkaz, jer sam otišao na bolovanje. Bilo mi je palo stopalo, problemi s kičmom, otišao u Mostar u bolnicu kod neurohirurga. Otvorio bolovanje 14.11., otkaz dobio 16-og”, govori Đurić.
Uprkos nedaćama, zbog povratka se ne kaje. Čist zrak je u ovom dijelu BIH najveći resurs, priča Aleksandar Vidović. Među prvima se usprotivio ideji da nekadašnja ciglana postane fabrika za pirolizu guma.
“Firma je privatna i ima pravo da radi šta hoće. Prije svega treba da radi ono za šta je osposobljena, zašto postoje svi uslovi, sirovina je tu… Pogotovo što je broj ciglana u BIH smanjen. Imamo tri doktora nauka, koji su specijalisti iz biologije, hemije, voda. Ovih dana ćemo dobiti i stručna mišljenja šta taj proces znači, tako da ćemo se boriti da se takvo nešto ne pokrene ovdje”, kaže Vidović.
Sa namjerama vlasnika ciglane Brik upoznata je i opština, a zbog svega je održan sastanak koji je bio otvoren za građane. Iz preduzeća su ranije ustvrdili da nema opasnost od zagađenja. Slično postrojenje imaju i u Tešnju. Pirolizom će dobijati energent za proizvodnju cigle, umjesto mazuta.
“Prema toj analizi, koja je vršena od ovlaštene organizacije i izdata ekološka dozvola za firmu koja u Tešnju već radi, nema nijednog procenta zagađanja okoline”, kaže Milorad Madžarić, direktor ciglane Brik.
Proces pirolize auto-guma ima brojne negativne posljedice po zdravlje, kažu mještani. Čuli su od stručnjaka da utiče na reproduktivne organe, ali i sadrži kancerogene materije. Eko aktivisti upozoravaju na poštavanje procedura.
“Sve što se radi ima neki uticaj na životnu sredinu i lokalno stanovništvo, tako da se sve mora raditi u skladu sa jasno utvrđenim zakonskim koracima, kao što su studije uticaja na životnu sredinu i uz konsultacije sa lokalnim stanovništvom”, kaže Igor Kalaba, Centar za životnu sredinu.
Otvaranje spalionice guma u Bosanskom Grahovu nanijelo bi ogromnu štetu i Drvaru, potcrtava načelnica Dušica Runić. U opštini koja je jedna od najvećih u BIH (780 km”), ali i najmanje naseljenih zabrinutost zbog demografskih, ekonomskih, a sada i ekoloških problema raste.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!