Među najugroženijim lokalitetima kulturne baštine u Evropi, je i Partizansko spomen groblje u Mostaru. U trenutku kada Evropa nastoji afirmirati i staviti mnogo jači naglasak na vitalnu važnost zajedničkih vrijednosti ovo mjesto sjećanja trebalo bi biti obnovljeno uz podršku lokalnih, nacionalnih i evropskih fondova i trebalo bi kako su naveli biti trajno zaštićeno za sadašnje i buduće generacije.
Svaki dolazak na Partizansko spomen groblje za Mirada Ćupinu je emotivan zbog slika devatsiranog i zapuštenog spomenika prve kategorije BiH. Ni radovi koje je zatekao prilikom ovog dolaska nisu mu unijeli optimizam i nadu. Radi se, kaže on, na čišćenju i revitalizaciji, ali ne na onome što je zapravo najbitnije u cijeloj priči a to je trajna zaštita ovog spomenika.
“Svim vijećnicima smo poslali da prije bilo kakve obnove Partizanskog groblja, trebalo pristupiti obezbjeđenju, međutim još nisu reagovali na taj dopis. Čudno je da toliko objekata koji su u vlasništvu Grada imaju obezbjeđenje, a Partizansko još uvijek nema”, kazao je Mirad.
Nakon što je Vlada Federacije obezbijedila sredstva u iznosu od 200.000 KM, Agencija “Stari grad” raspisala je tender za javnu nabavku za revitalizaciju, sanaciju i osvjetljenje Partizanskog spomen-groblja. Međutim, još nema sveobuhvatnog plana za konzervaciju i kontinuirano održavanje uz odgovarajuća sredstva zbog čega je cijeli proces neizvjestan.
“Dogovor je bio i sa predstavnicima Međunarodne zajednice i sa većim nivoima vlasti da se lokalitet kao takav osigura i da se onda ide u popravku, odnosno sređivanje i revitalizaciju tog spomenika”, kazao je Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.
Koliko je spomenik ugrožen, dovoljno govori da je sedam mjeseci prošlo otkako su razbijene spomen ploče koje su služile kao sjećanje na poginule antifašiste koji su svoje živote dali za slobodu. Međutim ni nakon sedam mjeseci stanje se ovdje nije promijenilo, a nisu pronađeni ni počinitelji.
Zbog toga je Partizansko spomen groblje nominovano za Program 7 najugroženijih lokaliteta u Evropi za 2023. godinu. U aplikaciji je navedeno da ovaj spomenik nosi evropske vrijendosti i da je to spomenik akademika Bogdana Bogdanovića kojeg je neophodno zaštiti.
“Mi se nadamo da ćemo doći na listu 7 najugroženijih, jer ako bi dospjeli na tu listu to bi nam otvorilo nova vrata, dobila bi se grant sredstva, jer mi kao aplikant uz pomoć partnera Galerije DESSA iz Ljubljane i Evropa Nostra Srbija smo predložili da se iz tih sredstava uradi jedna kompletna konstrukcija projektne dokumentacije, da se ispravno uđe u cijeli projekat i na kraju da se napravi plan upravljanja Partizanskim grobljem”, kazala je Senada Demirović-Habibija, IDEAA.
Izgrađen je 1965. godine kao jedan od najvećih antifašističkih spomenika i lokaliteta na Balkanu, no danas je to mjesto huliganskih iživljavanja i političkih prepucavanja.
Ipak, građani kažu da u cijeloj priči najviše zabrinjava činjenica da ni nakon sedam mjeseci od posljednjeg skrnavljenja spomenika nije pronađen niti jedan počinitelj. Iako uništavnje traje decenijama unazad, začuđujuće i krajnje zabrinjavajuće je tvrde da do danas niko nije odgovarao.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
