"Činjenica da je došlo do krivičnog procesuiranja u slučaju Dobrovoljačka ukazuje na pogubno stanje pravosuđa u Bosni i Hercegovini", naveo je advokat i novinar Senad Pećanin gostujući u Novom danu na N1, a na 31. godišnjicu napada na kolonu JNA u sarajevskoj ulici Dobrovoljačka.

“Haški tribunal je utvrdio da nije bilo osnova za krivično procesuiranje, nakon toga su dvojica stranih tužioca u Tužilaštvu BiH također vršili istragu i došli do istog zaključka kao Hag. Nakon toga je po zahtjevu Srbije došlo do hapšenja Ejupa Ganića pod optužbom za navodne zločine u Dobrovoljačkoj. Nakon temeljite istrage Sud u Londonu je oslobodbio Ganića i zaključio da su optužbe neutemeljene i lažne. Potom, nadležni sud u Austriji je, nakon hapšenja generala Jovana Divjaka, također po nalogu Srbije, ustanovio da nema nikakvog ratnog zločina u Dobrovoljačkoj. Nakon toga imamo petu instancu kada je Tužilaštvo BiH nakon odluke Ustavnog suda BiH da se mora donijeti tužilačka odluka o istrazi po prijavi za ratni zločin, tužilac izvršio kompletnu reviziju svih dotadašnjih dokaza, činjenica, optužbi – i sačinio prijedlog tužilačke odluke o obustavljanju istrage zbog nedostatka dokaza”, započeo je Pećanin.

Tu se, dodao je, došlo do ključnog problema koji prema Pećaninu savršeno opisuje stanje u bh. pravosuđu.

“Tužilac Goran Salihović, a potom njegovi nasljednici Gordana Tadić i Milanko Kajganić su jednostavno sakrili taj izvještaj i nisu donijeli tužilačku odluku. On je godinama negdje stajao u ladici, da bi sa imenovanjem Kajganića bila obnovljena istraga. Ono do čega je došao Kajganić jeste tvrdnja nekog instituta iz RS po kojoj Alija Izetbegović nije bio kidnapovan”, rekao je.

Pećanin dodaje – umjesto da se razgovara o postupcima za utvrđivanje odgovornosti RS za štetu koju je nanijela, recimo, Sarajevu – mi danas govorimo o događaju za kojeg je pet instanci, četiri međunarodne i Tužilaštvo BiH, nedvosmisleno dokazalo da ne postoje osnove za optužnicu.

“Kajganić je na ovaj način pokazao da predstavlja puko političko oruđe za ostvarivanje ciljeva Republike Srbije i Republike Srpske”, izjavio je Pećanin.

Ciljevi optužnice

Podizanje optužnice, tvrdi on, ima dva cilja.

“Prvi je pravljenje vještačke i nasilne simetrije u nacionalnom identitetu optuženih za ratne zločine. Činjenica je da su sve strane u BiH činile ratne zločine, ali i činjenica je da tu balansa nema. Drugi cilj je historijska reinterpretacija činjenica o ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Čitavom svijetu je jasno ko je odgovoran. Unatoč tome, propaganda uspješno nameče ovakve teme”, naveo je Pećanin.

Ujedno, dodaje – nevjerovatna je i činjenica da kantonalne i entitetske vlasti nikada nisu pokrenule postupak za naknadu štete.

Podsjetio je i da Tužilaštvo BiH za više od 1.600 ubijene djece tokom opsade Sarajeva nije podiglo niti jednu jedinu optužnicu.

“Sama optužnica predstavlja grubi falsifikat. Polovina je pisana ekavicom, a druga ijekavicom. Očito da je pripremljena u Srbiji, a Kajganić je i sa kolegama srpske nacionalnosti u Tužilaštvi BiH imao problema sa potpisivanjem. Nakon što je Tužilaštvo podnijelo optužnicu, sudija kojemu je pripala u razmatranje je misteriozno uklonjen, pa je optužnicu potvrdio sudija Braco Stupar. Ona nije zadovoljavala ni minimum za potvrđivanje”, naveo je na kraju Pećanin, dodajući da je i svrha da se proces otegne i traje godinama.

Podsjetimo, u slučaju Dobrovoljačka optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.

Uz optužnicu, predloženo je saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a svi optuženi su se u julu prošle godine izjasnili da nisu krivi niti po jednoj tački optužnice.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad