Nova godina, nove želje i odluke. Pojedini građani donose drastične i velike, one odluke koje će im promijeniti život. Drugi pak, imaju sitne, ali ništa manje značajne želje.

“Te su želje i najbitnije u životu, kad je čovjek zdrav i živ onda može da ostvari cilj, ako nije zdrav, vrlo teško”, kaže jedna sagovornica.

“Nama treba bazen zlatnih ribica. Međutim, stvarnost je nešto drugo, ne treba uopšte imati želja, to je poenta. Treba gledati u stvarnost i boriti se”, kaže jedan sugrađanin.

U stvarnosti, nakon proslave novogodišnje noći, mnogi shvate da su iz stare u novu godinu donijeli i neriješene probleme. Budžet drastično manji, novčanik gotovo prazan, a obaveze kucaju na vrata. Pitali smo Sarajlije da li je zbog toga januar najdepresivniji mjesec u godini.

“Vjerovatno jeste, jer su se puno istrošili tokom jeseni, svi sad iščekuju proljeće”, kaže jedna sugrađanka, dok druga dodaje: “Milion razloga može da bude, ali mislim da je do osobe, svi bi imali razlog da budemo tužni, ali se trudimo da budemo veseli i živiš u skladu sa onim što imaš”.

“Kod nas je problem što nije dobro, i onda ljudima fali novca, izleta, planine, mira, svega što ne mogu sebi i djeci da priušte i to je ta frustracija koja se javlja kod ljudi”, kaže jedan Sarajlija.

Da je ostvarivanje egzistencijalnih potreba, jedan od glavnih zadataka koje građani postavljaju od 1. januara, saglasna je i struka. Ali, upravo tu upadamo u zamku.

“To je stvar donošenja odluka, ne moramo mi odluke donositi 1.januara možemo mi odluke donijeti 1. decembra ili 1. novembra. Da bolje upravljamo recimo budžetom, stavljanje u neke realne okvire. Masa je stvari na kojima se može raditi. Psihološki to jeste ovaj period godine, ali u suštini u kontinuitetu treba da radimo na sebi, donosimo neke odluke koje su najbolje za nas”, objašnjava klinički i sportski psiholog, Remzija Šetić.

Veliku ulogu u našem psihofizičkom zdravlju ima i hrana. Kažu, ono što mi jedemo, sutra jede nas. Ipak, teško je birati kvalitetnu hranu, koja je obično i skuplja. Uz to stižu i brojni drugi troškovi. Ali još uvijek se ne razmišlja mnogo o tome. Glavobolje će nastupiti kada prođu svi praznici.

“Nailazi onih najtežih mesec dana, otprilike petnaestak dana januara i isto toliko februara, kada su budžeti debelo istanjeni i problematični za potrošače. Postoje već najave eventualnog poskupljenja struje, tiha poskupljenja, koja su najčešća, a koja se ne objavljuju”, kaže Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

Ekonomisti poručuju da ne treba očekivati nagle skokove cijena bilo kog artikla, jer je inflacija obuzdana. Ali uprkos tome, biće ovo izazovna godina.

“Cijena rada je povećana. Ono što će biti problem je opterećenje koje će pratiti povećanje plate, jer je situacija naprosto takva da vlasti ne žele da se odreknu nijednog jedinog dijela svojih pripadajućih opterećenja na isplaćene plate”, objašnjava ekonomski analitičar, Zoran Pavlović.

Ali kakva god da bude 2024. godina, građani vjeruju da će se nekako izboriti, jer kažu, preživjeli su se i gori dani.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad