Epidemiološka situacija je znatno stabilnija, neke mjere su ublažene. O tome znači li to da možemo odahnuti i kako se sada treba ponašati da se izbjegne ponovno pogoršanje situacije razgovarali smo sa doktoricom Aidom Pitić, šeficom epidemiološke službe u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Kako je istakla dr. Pitić, činjenica jeste da su brojevi novozaraženih manji, ali ono što nju kao epidemiologa zabrinjava je veliki broj hospitalizacija.

“Iz jučerašnjeg izvještaja doma zdravlja u 24 sata bilo je 14 transporta u bolničke kapacitete. Imamo manji broj novozaraženih, ali postotak hospitaliziranih je visok u odnosu na te brojeve. Nije situacija tako dobra kao što je sami sebi želimo prikazati. Zato epidemiolozi ponavljaju – bez obzira na pad broja – moraju se pratiti i drugi parametri. Popuštanje mjera jeste dobro, niko ne voli stegu, pritisak, svima nam je jako teško zadnjih 15 mjeseci, limitirani smo u svim segmentima našeg života, ali ne možemo zanemariti da je virus i dalje tu. Ne možemo zanemariti da je u BiH postotak vakcinisanih jako mali. Da imamo 50, 60 posto vakcinisanih, mi bismo moglo biti puno optimističniji nego što to trebamo biti sada”, potcrtala je za N1.

Upozorenje doktorice: Moramo razmišljati da je virus i dalje tu

Rekla je i da su neke preporuke i mjere popuštene, ali da su neke ostale na snazi. Odnosno, i dalje u zatvorenom prostoru moramo nositi masku ako nema fizičke distance od dva metra između osoba. Istakla je i da je na otvorenom mogućnost zaraze manja, ali nije nemoguća.

“Dakle, moramo razmišljati da je virus tu. Ako pogledate iskustva iz drugih zemalja, na primjer Indije, gdje su imali mali broj novozaraženih, pa su se svi opustili, dozvoljene su vjerske ceremonije, pa povratak normalnom životu, iz političkih razloga da se ljudi ne bi bunili i šta imaju sad? Ogroman broj zaraženih, smrtnih slučajeva. Sloboda je nešto što ljudsko biće želi, to je instinktivna, urođena želja za slobodom, međutim, ako će nam se ponoviti scenario iz marta i aprila, onda moramo zaista racionalno pristupiti problemu“, komentarisala je.

“Pretjerivanje u popuštanju mjera”

Zaključila je dr. Pitić da se ne možemo u potpunosti opustiti. Kazala je i da je i ona jedva dočekala da se malo popuste mjere, ali da ona sada vidi da se “pretjeruje u tom popuštanju”.

“Ne želim, kako su mi znali spočitavati, da prepadam ljude, ja ne prepadam, već se trudim samo da ljude informišem. Nakon popuštanja ovih mjera bojim se da ćemo se mi previše opustiti. Jer, imali smo prilike da vidimo novembar, pa su se brojevi smanjili, pa smo se opustili, pa smo imali mart i april, pa se opet mjere popuštaju. Jedino je dobro što je lijepo vrijeme pa će se više vremena na otvorenom provoditi“, navela je.

Apelovala je na sve da neke mjere koje nisu ukinute, moraju se poštovati.

O dolasku Ramazanskog bajrama, blagdana muslimana, imala je savjet.

Dr. Pitić o vakcinama

“Mi smo u toku ove naše korone, ove pošasti globalne, već imali dva bajrama. Nakon toga nije se pokazao povećan broj inficiranih. Koliko god ljudi željeli da budu zajedno, ipak imaju jedan racionalan pristup, ipak se pridržavaju. Mlađi ljudi sa djecom trude se da zaštite svoje roditelje, starije. Stariji su iskustveno oprezniji zato što je svašta prešlo preko njih. Za jedan život jako je puno četiri godine rata pa sad dvije godine korone. Ne znamo šta nas čeka i sve to utiče na našu opreznost. Mislim da će ljudi ipak biti racionalni, u smislu poštovanja preporučenih mjera, i da će voditi računa o svojim najmilijima“, kazala je.

“Koliko god željeli da korone nema, da je vraćeno to normalno stanje, opet dva posto vakcinisanog stanovništva BiH je jako malo. Vakcine dobijamo na kapi, nikad ne znamo kad će doći sljedeća pošiljka, svi željno iščekujemo povratak normalnom životu, ali kad vidite broj hospitaliziranih juče, moramo razmišljati o našoj budućnosti – da se ne bi ponovilo ono iz marta i aprila“, dodala je.

Govorila je i o imunizaciji te naglasila da je neosporno da nam trebaju vakcine, ali da ako ih nemamo – a nemamo – moramo se pridržavati onog što nam je dostupno.

“Nama je omogućena fizička distanca, nošenje maski, kao i to da izaberemo hoćemo li ući u prostor u kojem je 30 osoba ili nećemo. Sve je naša odluka“, rekla je.

Istakla je i da “nema te države koja nas može zaštititi od infekcije, te da sami sebe možemo zaštititi.

“AstraZeneca dobra vakcina”

“Svi se bune što ne rade ugostiteljski objekti, pa svako od nas voli otići u baštu, popiti kafu, ali ako će to naše druženje od sat vremena uzrokovati našu bolest, bolest naših bližnjih, zaista ne postoji ta država koja će nas zaštititi“, izjavila je.

Kazala je i da ne favorizuje nijednu vakcinu i da je najbolja prva koja dođe.

“Svaka od njih ima svojih prednosti. Mislim da se u ovom današnjem svijetu dostupnosti informacijama, ali i lažnim informacijama, desilo puno toga na štetu zdravlja ljudi. Urađeno je jedno istraživanje, odnosno praćenje šta se dešava sa Astrazeneca, jer je najviše ‘ocrnjena’ vakcina. Onda je napravljeno statističko istraživanje gdje na milion vakcinisanih imate četiri slučaja poremećaja koagulacije, dok na milion oboljelih od Covid imate 164.000, što je 16,4 posto. Mislim da je neopravdano da jedna tako dobra vakcina bude na tako lošem glasu“, izjavila je.

Rekla je i da ona smatra da je svaka vakcina dobra, da svaka ima učinak, samim tim što će spriječiti teški oblik bolesti i smrt.