Plakalo upozorava: BiH prijeti gubitak 373 miliona eura do kraja godine

Govoreći o izvještaju Evropske komisije o BiH za 2026. godinu, Plakalo je ocijenio da se posljedice neispunjavanja obaveza više ne zadržavaju na političkim porukama i negativnim ocjenama.

Prema njegovim riječima, BiH bi do 31. decembra mogla trajno izgubiti 373 miliona eura ukoliko ne počne provoditi određene mjere iz Reformske agende. Spomenuo je i rok tolerancije Evropske komisije.

„Na putu smo da izgubimo trajno dodatnih još 373 miliona eura koja su planirana za Bosnu i Hercegovinu“, upozorio je.

Taj novac, naveo je, mogao bi biti usmjeren na digitalizaciju, pravosuđe, ekonomiju, infrastrukturu i zelenu agendu.

„Nisu to više samo političke poruke“, naglasio je Plakalo, objašnjavajući da se posljedice neprovođenja reformi sada direktno odražavaju na život građana.

„Ako nije prioritet, onda nismo ni na evropskom putu“

Komentarišući poruke Milorada Dodika da BiH ostaje na evropskom putu, ali da on nije prioritet, Plakalo je takav stav ocijenio protivrječnim.

„Ako nije prioritet, onda zaista niko nije ni na tom evropskom putu“, poručio je.

Odbacio je i tvrdnje da Evropska komisija radi na smanjivanju entitetskih nadležnosti, naglašavajući da se od BiH traži usaglašen nastup u pregovaračkom procesu.

Prema njegovim riječima, domaće institucije najprije moraju postići dogovor unutar pregovaračkog sistema i mehanizma koordinacije, a zatim prema evropskoj strani nastupati s jedinstvenim stavom.

Smatra da evropske integracije moraju biti iznad interesa pojedinačnih stranaka i lidera.

„Nama treba jedan opći konsenzus vezan za sve evropske procese i da se zna da to treba da bude državni prioritet“, naglasio je.

Tri prioriteta za novu vlast

Za konkretniji napredak u narednom mandatu izdvojio je tri ključne oblasti: uspostavljanje funkcionalnog pregovaračkog mehanizma, reformu pravosuđa te jačanje ekonomije, konkurentnosti i investicija.

Posebno je naglasio važnost zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i zakona o sudu. Istakao je da ti zakoni nisu puki tehnički zahtjev Evropske komisije, nego podrazumijevaju bazične promjene unutar pravosudne strukture države.

Prema njegovoj ocjeni, zakon o VSTV-u mora biti usklađen s evropskom pravnom stečevinom i principima Venecijanske komisije te osigurati transparentnost imovine i integritet nosilaca pravosudnih funkcija.

Upozorio je da složen sistem pruža brojne mogućnosti za blokade. Ipak, ne vidi opravdanje da bilo koji politički predstavnik bude protiv evropskih integracija i koristi koje bi one donijele građanima.

Pregovarač ne smije biti politički megafon

Govoreći o neimenovanju glavnog pregovarača, Plakalo je upozorio da tu funkciju treba povjeriti osobi koja poznaje evropsko zakonodavstvo, ustavnu strukturu BiH i složen način donošenja odluka.

„Glavni pregovarač ne bi trebao i ne bi smio da bude politički megafon bilo koje političke stranke, koalicije“, naglasio je.

Osim stručnosti, smatra da su potrebni spremnost na dijalog i sposobnost postizanja kompromisa. Jednako važnim vidi formiranje cijelog profesionalnog tima, uključujući zamjenike i šefove pregovaračkih poglavlja.

Kritikovao je i političke poteze prethodne državne koalicije, posebno pokretanje smjena ministara u Predstavničkom domu bez osigurane potvrde Doma naroda.

Prema njegovoj ocjeni, takva strategija nije donijela korist evropskom putu i doprinijela je blokadi institucija.

Ni postepena integracija ne dolazi bez reformi

Plakalo je poručio da ni model postepene integracije, koji građanima treba omogućiti određene koristi prije članstva, ne znači oslobađanje od obaveza.

„Za sve to su potrebne reforme. Dakle, to neće doći tek tako“, rekao je.

Ocijenio je da je Evropska komisija pokazivala razumijevanje za ustavnu kompleksnost BiH, ali da to ne znači odustajanje od kriterija i zahtjeva koje država mora ispuniti.

Ukazao je i na upozorenja o stanju javnog radiotelevizijskog servisa i pitanju BHRT-a, ocjenjujući da se deklarativna podrška evropskom putu ne pretvara u dovoljno konkretnih poteza.