Oglas

Promjene i stari interesi

Bubonjić: Dodik je preživio Miloševića, Koštunicu i Tadića, pokušat će se snaći i sada

dodik helikopter
Twitter

Ne treba očekivati da će promjene na američkoj političkoj sceni same riješiti probleme Bosne i Hercegovine, dok bi nova vlast u Srbiji mogla promijeniti odnos prema Miloradu Dodiku, ali neće prekinuti veze s Republikom Srpskom, ocijenio je komunikolog Mladen Bubonjić u razgovoru za N1. Upozorio je da domaćim političkim elitama puna uspostava pravne države ne odgovara jer bi provođenjem reformi „odsjekli granu na kojoj sjede“.

Oglas

Govoreći o Dodikovom prilagođavanju političkim promjenama u Srbiji, Bubonjić je ocijenio da njegovu sposobnost opstanka ne treba potcjenjivati.

„Milorad Dodik je makijavelista, veoma sposoban političar, što svakako moramo priznati. Svidio se nama ili ne svidio, ne možete tek tako dvije decenije da opstanete“, rekao je.

Dodao je da, uz kontrolu institucija i monopolizaciju vlasti, takav opstanak zahtijeva političko znanje, dok se o tome je li riječ o mudrosti ili lukavstvu može raspravljati.

„Milorad Dodik je preživio Slobodana Miloševića i Vojislava Koštunicu i Đinđića i Tadića“, kazao je, dodajući tom nizu i Vučića.

Bubonjić očekuje da će Dodik pokušati pronaći svoje mjesto i u novim okolnostima. Od buduće vlasti u Srbiji očekuje nastojanje da normalizira odnose u regionu, ali upozorava da to ne znači odricanje od Republike Srpske. Odnos prema njenim vlastima i samom Dodiku mogao bi, smatra, biti drugačiji.

Ispitivanja ne znače nužno krivične postupke

Bubonjić je upozorio da promjene odnosa snaga u američkom Kongresu treba posmatrati uz činjenicu da Donald Trump i dalje raspolaže velikom izvršnom moći.

„Prije svega ne treba se zanositi i pomisliti da izbori u bilo kojoj zemlji mogu odmah da riješe neke probleme“, poručio je.

Veće promjene očekuje na unutrašnjem američkom planu, kroz teže donošenje odluka, pregovore između zakonodavne i izvršne vlasti te moguća kongresna ispitivanja. Ne očekuje da će BiH postati prioritet američke vanjske politike.

Govoreći o lobiranju vlasti Republike Srpske i Dodikovim kontaktima s Trumpovim krugom, ocijenio je da pažnja koju ta tema dobija u SAD-u prvenstveno proizlazi iz tamošnjih političkih odnosa i obračuna.

Prema njegovim riječima, moguća su kongresna ispitivanja određenih aktera, ali ona ne podrazumijevaju automatsko pokretanje krivičnih postupaka. Za to bi morali postojati elementi krivičnih djela.

Ni ukidanje sankcija Dodiku, prema njegovoj ocjeni, samo po sebi ne znači američku podršku njegovoj ukupnoj politici. Podsjetio je da je i Trumpova administracija insistirala na Dejtonskom sporazumu, suverenitetu BiH i nepovredivosti njenih granica.

Međunarodno prisustvo još je potrebno

Na pitanje o budućnosti OHR-a i porukama da domaći političari trebaju preuzeti odgovornost, Bubonjić je rekao da bi svaka zemlja trebala samostalno donositi odluke. Međutim, smatra da duboke podjele u BiH i dalje otežavaju postizanje dogovora.

„Teško da će moći da se dogovore oko ključnih, esencijalnih pitanja koja predstavljaju suštinske crvene linije za političke elite, ali uopšte i za narode u ovoj zemlji“, ocijenio je.

Zbog suprotstavljenih pogleda na prošlost i budućnost međunarodno prisustvo smatra još potrebnim, iako bi idealno bilo da domaći predstavnici sami postižu funkcionalne dogovore.

Skeptičan je i prema mogućnosti značajnijeg napretka na evropskom putu bez snažnijeg pritiska. Smatra da bi političke elite dosljednim provođenjem reformi ugrozile vlastiti način vladanja, odnosno „odsjekli granu na kojoj sjede“.

„U potpunosti pravna država nikako ne odgovara i zato postoje tolike opstrukcije“, rekao je govoreći o interesima političkih elita.

Vlast će se formirati, pitanje je funkcionalnosti

Govoreći o mogućim istragama poslovanja Alta banke i eventualnim vezama s pojedincima iz Republike Srpske, Bubonjić je naglasio da bi njihov obuhvat zavisio od postojanja konkretnih veza, računa i sredstava. Eventualne posljedice u BiH zavisile bi i od domaćih institucija, naročito pravosudnih, koje smatra u značajnoj mjeri zarobljenim.

Kada je riječ o formiranju vlasti u BiH, SDA vidi kao najbližu partnerstvu sa SNSD-om i HDZ-om, uz napomenu da konačan dogovor zavisi od pregovora, ponuđenih pozicija i spremnosti na ustupke.

Ne očekuje da će pregovori trajati unedogled, ali upozorava da njihovo trajanje nije ključno pitanje.

„Suštinsko pitanje je funkcionalnost nove vlasti“, poručio je Bubonjić.

Prema njegovoj procjeni, i naredni mandat mogao bi obilježiti obrazac povremenih ustupaka, nakon kojih slijede blokade i opstrukcije, uz očuvanje interesa političkih aktera.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama