Uprkos pregrštu domaćih problema, pažnja bh. političara usmjerena je i na dešavanja u Ukrajini. Jedni stava da se prema, kako kažu, ruskoj agresiji treba jasno usprotiviti, drugi žele ostati neutralni. Treći, ipak strahuju da bi se scenarij mogao preslikati na Zapadni Balkan. Otvoreno kršenje međunarodnog prava vjetar je u leđa domaćim separatistima. Za to vrijeme, građani strahuju od rasta cijena.

Politika Republike Srpske protivljenju integraciji u NATO, pokazala se ispravnom, kaže Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sada bismo morali birati stranu Ukrajine, a trebamo ostati neutralni, stava je.

“Za nas je neprihvatljivo da se priključimo bilo kom paketu sankcija koje bilo ko predlaže za Rusiju i mi to nećemo dati, naprosto ne zato što mi imamo neki ugovorni odnos s Rusijom nego smatramo da to nije korisno”, rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

Bar u ovome Dodik i Šarović dijele sličan stav. Predsjednik SDS-a Mirko Šarović kaže, brinimo o vlastitim problemima.

“Mislim da je to najpametnije ja to uvijek preporučujem, imaju oni koji se svrstavaju i ja mislim da je utrka ko će se gdje svrstati naopaka politika”, dodao je Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.

Nakon Željka Komšića i Šefika Džaferovića koji su jasno podržali teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i usprotivili se ruskom kršenju međunarodnog prava, isti stav zauzima i Bakir Izetbegović.

“Ne možemo se praviti da ne vidimo što kažu slona u sobi. Takav presedan se mora zaustaviti, mi tu moramo imati stav, to je protiv međunarodnog prava, protiv onoga što su UN propisale kada je u pitanju nepromjenjivost granica”, naglasio je
Bakir Izetbegović, predsjednik SDA .

No stvari nisu crno-bijele u smisli biranja strana. Da li se situacija u Ukrajini može preliti na Bosnu i Hercegovinu?

“Trebamo ozbiljno shvatiti to pitanje i upozoriti na činjenicu da mi u BiH imamo na sceni separatističke snage koje pokušavaju antidejtonskim načinom i antiustavnim da uruše ustavni poredak BIH zbog toga to pitanje itekako trebamo sagledati”, mišljenja je Denis Bećirović iz SDP-a.

I to s partnerima, Amerikom i EU. No nejedinstvo koje je Unija pokazala kada je riječ o sankcijama protiv Milorada Dodika, nakon krize u Ukrajini, trebalo bi doživjeti reviziju, smatra, stručnjak za međunarodnu politiku, Vedran Džihić.

“Evo vidjeli smo kako se Zapad ujedinio u ovom momentu oko sankcija i u osudi ruske agresije, ja mislim da bi bilo potrebno da se Zapad upravo sad na isti takav način postavi prema pitanju BiH, da shvati da Milorad Dodik uživa podršku Rusije i direktno Putina i da prijeti opasnost za cijelu BiH i regiju da imamo sličan scenarij”, naveo je Vedran Džihić, istraživač na austrijskom Institutu za međunarodnu politiku.

Nedovoljna su upozorenje, saopćenja, pa čak i određene sankcije u režiji Evropske unije, smatra ministar odbrane BiH, Sifet Podžić.

“Nažalost mi to vojnici znamo na silu se može odgovoriti samo silom, da li će to imati posljedice po Balkan i BiH, ja mislim da hoće i iskren da budem prilično sam zabrinut da ove mjere idu daleko dotle da, volio bih da griješim nije nemoguće da je ovo uvod u treći svjetski rat”, dodao je Sifet Podžić, ministar odbrane BiH.

Izvjesno je, upozoravaju mnogi da će rusko-ukrajinski odnosi rezultirati poremećajima cijena. Stoga Milorad Dodik traži izmjene Zakona o Centralnoj banci kako bi entiteti ostvarili raspolaganje milionima maraka, za, kako kaže Dodik, spremanje robnih rezervi. Ova inicijativa već je naišla na otpor s brojnih strana.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad