Nakon što je duži period bilo u drugom planu, proširenje Europske unije postalo je hitan prioritet Brisela od početka ruske agresije protiv Ukrajine. Ipak, puni kompromis po ovom pitanju među svim zemljama članicama, čini se, nije na vidiku. Dok se jedni zalažu za ubrzanje europskog puta Ukrajine, drugi zagovaraju ili čak uslovljavaju otvaranje pregovora s Ukrajinom s onim sa zemljama Zapadnog Balkana, konkretno Bosnom i Hercegovinom. Ankete pokazuju da su i građani EU duboko podijeljeni oko toga kojoj zemlji kandidatkinji dati prednost ili uopće šansu da se pridruži europskoj porodici.

Sudeći po izjavama visokih zvaničnika zemalja članica EU pred ovosedmični samit šefova država, na kojem će se donijeti konačna odluka o potencijalnom (ne)otvaranju pregovora sa zemljama kandidatkinjama, Austrija i Mađarska stoje čvrsto na strani zemalja Zapadnog Balkana. U ovom slučaju Bosne i Hercegovine, koja nakon dodjele kandidatskog statusa krajem prošle godine, ovog decembra iščekuje odluku o otvaranju pristupnih pregovora. Da li je to u ovom trenutku realno ili ne, s obzirom na broj ispunjenih uvjeta koje je pred bh. vlasti stavila Europska komisija, odlučit će Europsko vijeće koje zasjeda 14. i 15. decembra.

Podršku europskom putu BiH iskazale su i neke druge zemlje, uključujući susjedne Hrvatsku i Sloveniju.

Međutim, stavovi Austrije i Mađarske, kao i sve glasniji interes ovih dviju zemalja za Balkan posebno su privukli pažnju europskih medija i analitičara. Toliko da je magazin Politico članak posvećen ovoj temi naslovio “Glasine o uskrnsuću Austro-Ugarske”.

EU parlamentarci pozvali na otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, Ukrajinom i Moldavijom

Mnogima u Briselu je jasno da dvije zemlje ovih dana imaju usuglašen stav, bilo da se radi o Ukrajini, Rusiji ili sukobu Hamasa i Izraela, piše ovaj magazin, citirajući neimenovanog europskog diplomatu koji je kazao: “Nemojte se zavaravati: dvojna monarhija diže se iz groba”.

“Pravi razlog zašto Austrija odjednom diže buku oko Ukrajine u Briselu je Bosna i Hercegovina. Ako EU otvori pristupne pregovore s Ukrajinom, Austrija želi da u njih bude uključena i Bosna i Hercegovina s kojom ima dugogodišnje ekonomske i političke veze”, piše Politico, podsjećajući na izjavu austrijske ministrice za Europu Karoline Edstadler tokom posjete Sarajevu kada je rekla da Austrija želi vidjeti BiH u EU porodici.

BiH je duže vrijeme na vrhu liste prioriteta Austrije još od rata devedesetih prošlog stoljeća. Također, Beč smatra da je najbolji način za stvaranje trajnog mira u regiji i za smanjenje utjecaja Rusije, dovesti Zapadni Balkan pod okrilje EU, navodi se.

Politico citira i austrijskog zvaničnika koji je kazao kako Austrija nema namjeru stati na put pridruživanja Ukrajine, jer bi to bilo poput “stajanja ispred teretnog voza,” ali je naglasio kako je namjera bila “tiho priključiti i Bosnu i Hercegovinu zadnjem vagonu istog voza”.

Zaključci Vijeća Evropske unije o procesu proširenja

Njemački Internationale Politik temu analizira i iz ugla strategije sigurnosti, pa ističe kako proširenje za mnoge zemlje članice, uključujući i Njemačku, sada predstavlja predmet nacionalne i europske sigurnosti.

“Oživljavanje instrumenta proširenja EU tako je usko povezano s Ukrajinom, Moldavijom, a potencijalno i Gruzijom. Iako nema sličnu sigurnosnu dimenziju, to je također strateška prilika za otključavanje Zapadnog Balkana i nakon godina stagnacije, otvaranje puta naprijed. Nasuprot tome, kada bi aspiracije Ukrajine i Moldavije sada bile blokirane, to bi vjerovatno pojačalo stagnaciju u zemljama kandidatkinjama Zapadnog Balkana, odnosno Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji”, ističe se u tekstu naslovljenom ‘Hoće li zastoj oko Ukrajine uništiti zamah proširenja EU?’.

Isti magazin ističe i očite razlike u pogledu regionalnog fokusa među zemljama članicama, gdje su neki blisko povezani sa Zapdnim Balkanom pa su samim tim i zabrinuti jer EU zanemaruje regiju.

Podsjećaju na izjavu austrijskog kancelara Alexandera Schallenberga za Financial Times, kada je poručio da EU ne bi trebala na Zapadni Balkan gledati “s povećalom” dok na Ukrajinu gleda “s ružičastim naočalama”.

Austrijski ministar vanjskih poslova za Financial Times: EU treba tretirati BiH i Ukrajinu ravnopravno po pitanju pristupa

Ova fraza ima za cilj opravdati potez Austrije da iskoristi podršku Ukrajini kao polugu kada se zalaže za isto unapređenje za Bosnu i Hercegovinu, što ovaj magazin naziva “kontroverznim potezom”. S jedne strane, nastavlja, Beč je uspio staviti više pažnje na pokušaj Sarajeva, a s druge strane, ide na ruku Orbanu potkopavajući politički konsenzus o Ukrajini i stvarajući nove podjele.

International Politik također navodi kako je i Nizozemska među zemljama koje se protive otvaranju pristupnih pregovora s BiH u ovom trenutku, dok zadržava pozitivnu odluku prema Ukrajini i Moldaviji “čak i pod lupom novog, više euroskeptičnog parlamenta u kojem desničarska populistička stranka Geerta Wildersa ima najviše mjesta”.

Povlači se i pitanje “starih” i “novih” zemalja aspiranata, a za ambicije Ukrajine prema članstvu se kaže da su djelovale kao “dvosjekli mač” za Zapadni Balkan, gdje je rat potaknuo dugoročne ciljeve regije za članstvo u EU, ali je i skrenuo pažnju s kandidatura zemalja regije na kandidature Kijeva i Kišnjeva.

Peter Szijjarto podržao integraciju Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije

‘Mlaka’ podrška među građanima EU prema pristupanja zemalja Balkana

Kada su u pitanju statovi građana zemalja članica prema prihvatanju novih članova europske porodice oni ne oslikavaju u potpunosti stavove svojih vlada.

Tako se u nedavnoj anketi koju je provedena u šest zemalja EU za Europsko vijeće za vanjske odnose pokazalo da građani, generalno, iskazuju značajnu podršku kandidaturi Urkajine, ali su “mlaki” prema mogućem proširenju bloka na Gruziiju i zemlje Zapadnog Balkana.

ECFR je identificirao jasnu podjelu između “starih” i “novih” država članica EU-a na širem načelu proširenja. Ispitanici u Austriji (53%), Njemačkoj (50%) i Francuskoj (44%) najvjerovatnije su smatrali da EU ne bi trebala primati nove članice.

Nasuprot tome, u Rumuniji većina (51%), a u Poljskoj (48%) vjeruje da bi se EU trebala proširiti. Danska je donekle ispadala među “starim” državama članicama, sa samo 37% protiv bilo kakvog trenutnog proširenja.

Kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana pojedinačno, i tu su vidljive razlike.

Podrška pristupanju bila je najslabija za Kosovo, s 20% reklo je da bi se trebalo moći pridružiti, a 37% da ne bi trebalo, Albaniju (24% za, 35% protiv), Srbiju (25% za, 35% protiv) i Gruziju ( 25% za, 31% protiv).

Mišljenja su bila ravnomjernije podijeljena o Sjevernoj Makedoniji (26% za, 27% protiv) i Bosni i Hercegovini (28% za, 29% protiv), dok je podrška za ulazak Moldavije u EU prevagnula (30% za, 28% protiv) kao i za Crnu Goru (30% prema 25%).

Može li stav Austrije prevagnuti na samitu EU lidera

Bila bi “geostrateška katastrofa”, rekao je austrijski kancelar Schallenberg, ako bi EU odbacila Zapadni Balkan u korist Ukrajine kada je riječ o donošenju odluke o otvaranju pregovora na ovosedmičnom sastanku Europskog vijeća.

Balkan je jednako važan kao Ukrajina, kazao je i dodao kako EU treba stabilizirati i istočnu i jugoistočnu Europu usidravanjem Ukrajine i Bosne i Hercegovine u svoju orbitu.

Kako piše EU Observer, malo koja zemlja bolje od Austrije poznaje i razumije šta nestabilnost Balkana znači za sigurnost cijelog europskog kontinenta.

Povlači se i paralela sa davnom 1878. te sa utjecajem Rusije na regiju nekad i danas.

Austrija, odnosno tadašnja Austro-Ugarska i jedna od velikih sila, odigrala je ključnu ulogu u održavanju ravnoteže snaga nakon poraza Osmanskog carstva u Rusko-turskom ratu i, na Berlinskom kongresu, zapečatila svoju prisutnost u BiH, ograničavajući teritorijalne dobitke Rusije na Besarabiju, današnja Moldavija. Ruski imperijalizam u 19. stoljeću se ne razlikuje od sposobnosti Vladimira Putina da danas ostvaruje loš utjecaj na Balkanu, a iskoristio je i neuspjehe Zapada da riješi probleme proistekle iz raspada Jugoslavije 1990.-ih, te izbacio regiju iz EU tračnica.

“Ove jasne historijske paralele ilustriraju važnost slušanja austrijske perspektive. Ruska prijetnja Europi nije ograničena samo naratište u Ukrajini, već se proteže i na Balkan — regiju okruženu državama članicama EU. Neuspjeh u provođenju vjerodostojne politike u jugoistočnoj Europi, a kamoli u Ukrajini, pokrenuo bi ozbiljna pitanja o sposobnosti EU da brani svoje vrijednosti na svjetskoj sceni”, dodaje EUObserver.