Lijepa vijest za poduzetnike. Jednoglasno je usvojen Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH. Uvoz repromaterijala, te izvoz vlastitih proizvoda bez posrednika, ali i mnogo brža registracija obrtničke djelatnosti, samo su neke od pogodnosti koje novi zakon omogućava. Stručnjaci su pozdravili ovu odluku, za koju tvrde da ima više prednosti nego nedostataka.

Mladi preduzetnik, Ismail Halvadžija, pomno je pratio sjednicu koja će odrediti dalji tok njegove preduzetničke djelatnosti. A nakon odluke, oduševljenje. Skraćena i pojednostavljena procedura registracije obrta je ono što raduje potencijalne preduzetnike, a novi uslovi spoljnotrgovinske razmjene, bez posrednika, u svoje ime i za svoj račun, definitivno je obradovala one koji su već započeli svoj mali biznis.

“Mi smo čekali dva mjeseca rješenje Opštine za obrt, što smatram da je puno vremena za obrt. Digitalizacijom tog procesa novim zakonom, gdje bi to trajalo do nekih sedam dana, veoma bi značilo. Dakle, mi izvozimo strogo naš intelekt i znanje u nekoj digitalnoj formi, tako da sad kad znamo da je to potpuno legalno, ohrabruje nas da krenemo tim putem da tražimo strane klijente”, kaže Halvadžija, Agencija za dizajn i digitalni marketing.

Ono što posebno raduje preduzetnike je to što je iznos maksimalne članarine prepolovljen u odnosu na važeći Zakon.

“Sigurno da svako smanjenje troškova obrtnika je dobra stvar što nam daje mogućnost da sav taj novac relociramo na druge stvari, da li u naše ljudstvo… Nas je četvoro zaposlenih, da li je to u opremu, koja će poboljšati naš rad, ili je u smjeru edukacije”, ističe Halvadžija.

Fizičkim osobama i penzionerima, novim zakonom, dozvoljeno je obavljanje dodatnog i dopunskog zanimanja. S druge strane, Obrtničkoj komori Federacije BiH trn je u oku način na koji će sada biti određena prodaja obrta, jer između ostalog, više i košta. Ipak, stručnjaci kažu da je ovaj nedostatak mali u odnosu na ogromne benefite.

“Obrt će i dalje biti moguće prodati. Dakle, svu vrijednost obrta vi možete prodati u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima. Ukoliko nekoželi da kupi i nematerijalnu vrijednost obrta, odnosno brend, obrtnik će biti u mogućnosti da zaštiti svoje ime i logo kao žig i onda će moći da prenese pravo na polaganje prava na tradiciju i na treće lice koje će onda pod tim imenom da registruje svoj poslovni subjekat”, pojašnjava Adis Muhović, direktor Centra za upravljanje i politike.

Iako se početkom 2020. godine prijedlog našao na glasanju u Domu naroda, nije dobio potrebnu većinu. Međutim, s pojavom pandemije, svi nedostaci važećeg zakona postali su vidljiviji, nakon čega je, pod pritiskom pojedinih preduzetnika, zakon ponovo upućen u parlamentarnu proceduru.

“Da pokušamo da poboljšamo zakon u tri ključne stvari, a to su – prva je za pomoć obrtniku od strane njegove familije zbog kojih imaju problema s inspekcijom. Druga stvar je vezana za nedefinisan odnos u zakonu po pitanju kupoprodaje i treća stvar je za nas jedna neprihvatljiva stvar, a to je da obrtnik odgovara sa kompletnom svojom imovinom zbog duga”, poručuje Aner Žuljević, delegat SDP BiH u Domu naroda PFBiH.

Preciznije definicije frilensera, kao preduzetnika, čime bi se definisao položaj samozaposlenih u radnom i privrednom zakonodavstvu, nešto je što nije obuhvaćeno novim zakonom.

Stručnjaci su saglasni da je novi zakon o obrtu i srodnim djelatnostima ipak ima više prednosti nego nedostataka, te da zbog toga ne treba odlagati njegovo usvajanje, kako bi obrtnici iskoristili sve pogodnosti koje im ovaj zakon omogućava.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad