Dragan Čović po peti put postao je predsjednik HDZ BiH. Nije imao konkurenciju. Bliže se kongresi i SDP-a, SDA i SNSD-a. Novo ime može se očekivati na čelu SDP-a jer tako statut nalaže. Šta je sa ostalim liderima, Bakir nakon Bakira, Milorad nakon Milorada, ili ipak ne.

Nove energije bliske Čoviću i njegov peti mandat

Dragan Čović na čelu HDZ je od 2005. godine. Posljednja dva mandata jednoglasno je izabran. Prvih godina pojedinci poput Martina Raguža, Bože Ljubića, ali i Bariše Čolaka pokušali su biti konkurencija. Prva dvojica su nakon žestokih optužbi osnovali HDZ 1990, no danas su ponovo dio Čovićeve postavke, kroz Hrvatski narodni sabor kojim lider HDZ-a suvereno vlada. Nakon prošlih izbora imenovani su novi ljudi, nove energije, kako kaže Dragan Čović, oni stariji koji su ostali, nema ih mnogo, biće oslonac u provođenju politike HDZ-a

“Treba nam nova energija, nova vizija, nove snage. Istovremeno smo sačuvali sve ono što su stupovi vjerodostojnosti rada HDZ-a bili kroz ove 33 godine, ono iskustvo da ne budemo naivni politički, da možemo nadzirati te procese”, poručio je Čović delegatima na izbornom saboru HDZ-a.

“Nove energije”, predsjednik HDZ-a doveo je i u uprave HT Eronet i Elektroprivrede HB i javno poručio na skupu da će to biti nastavljeno i u ostalim javnim preduzećima gdje ova stranka ima uticaj, a sukladno onom što je “dogovoreno u FBiH”.

Niko se nije pobunio, snažne opozicije na hrvatskoj političkoj sceni nema. Ulaskom u Vladu Federacije BiH, HDZ 1990 postao je djelom HDZ-ove priče zajedno sa Hrvatskim nacionalnim pomakom. Ostala je Hrvatska republikanska stranka bez realne snage da ugrozi.

“Pozadina cijele priče prema izjavi Dragana Čovića je nekakvo podmlađivanje, a vidimo da je to zapravo dovođenje još odanijeg kadra, koliko čujemo i nekih članova obitelji u nove uprave na ključne pozicije”, primjećuje Kristina Spajić, urednica portala Hercegovina info.

Osim što je HDZ ostao nezobilazan u javnim preduzećima, u vlasti na državnom i federalnom nivou, najveći uspjeh Dragana Čovića je promjena kursa međunarodne zajednice, koja je potpomognuta susjednom Hrvatskom, lidera HDZ-a počela doživljavati kao čovjeka dijaloga i kompromisa, unatoč dugogodišnjim blokadama u kojima je HDZ sudjelovao zajedno sa SNSD-om.

“Aktuelno vodstvo HDZ-a prije svega ima ambiciju promjeniti Izborni zakon, i nakon toga praktično okačiti kopačke o klin i reći ‘mi smo završili ovaj dio posla’. Za to im je potrebna međunarodna zajednica”, podvalači Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista BiH.

I nakon Bakira, Bakir?

Da li i nakon Bakira ostaje Bakir. Za razliku od Čovića, Bakir Izetbegović izgubio je vlast na državnom i na entitetskom nivou, izgubio izbore u Predsjedništvu BiH, sve to unatoč činjenici kako je SDA kao stranka osvojila najveći broj glasova u BiH. Od nekadašnjih partnera, sam Izetbegović označen je kao osoba s kojom se ne može sarađivati, dok je SDA-u ostala vjerna samo Demokratska fronta. Zbog čega je ova partija za međunarodnu zajednicu postala nepoželjna, Bakir Izetbegović nije ponudio pravi odgovor, dok su se nizale afere njemu bliskih ljudi, od krivotvorenih diploma do suđenja. Da li će ostati na čelu stranke, u razgovoru za TV Hayat nedavno je kazao:

“Priča o čiščenjima, o nekim ogromnim reformama u SDA, čemu? Ne mijenja se struktura onih koji pobjeđuju, ne mijenja se ni trener, ne mijenja se tu ništa bitno. Poneka promjena, naravno”.

Izetbegović je na čelu SDA od 2015. godine kada je postao treći predsjednik stranke, nakon svog oca Alije Izetbegovića i Sulejmana Tihića. Realnu konkurenciju nije imao, iako je bilo protukandidata. Jedan od njih bio je Šemsudin Mehmedović. Kao budući nasljednici danas se spominju Mirsad Zaimović, Šefik Džaferović, koji za razliku od Denisa Zvizdića koji se prije nekoliko godina isticao kao najozbiljniji kandidat, ne uživaju veliku podršku članstva koje će u konačnici odlučiti.

“Na političkom tržištu u BiH na žalost i dalje djeluju stranke jednog lica. To neke i ne kriju, pa u svom nazivu stavljaju ime i prezime lidera. SDA ipak ima određene elemente unutar svoje strukture, iako smatram da je to daleko od onog kako bi trebalo da bude”, upozorava Šemsudin Mehmedović na pitanje o demokratizaciji SDA.

“Ako nisi uz mene, izdajnik si RS”

SNSD na čelu sa Miloradom Dodikom nije izgubio vlast na državnom ni entitetskom nivou, ali jeste kredibilitet međunarodne zajednice. Kako kaže Dodik, “jednog dijela Zapada kojeg ne priznaje”. Ipak, on je i dalje faktor bez kojeg se ne može. Pojedinci koji su u javnosti prepoznati kao njegovi mogući nasljednici poput Dragana Lukača ili Nebojše Radmanovića, negdje su se usput izgubili. Dodikova politika, “ako nisi uz mene onda si izdajnik RS” i dalje drži na okupu SNSD, čiji lider unutar vlastitih redova nema konkurenciju, dok opoziciju slabi. Nebojša Vukanović, poslanik u NSRS komentira:

“Dodik je jak, jer je opozicija slaba. Trojanski konji Milorada Dodika koji su fiktivno opozicionari, a tu su da spletkare i unose zlu krv: Nešić, Selak, Slavko Vučurević, Milovan Cicko Bjelica, Stanivuković, svi oni rade za Dodika”, kaže Vukanović.

Teška ekonomska situacija u kojoj se RS nalazi za sada Dodika koji je na čelu SNSD-a od njenog osnivanja, nisu poljuljali. Ključnu ulogu mogao bi odigrati Aleksandar Vučić, no predsjedniku Srbije za sada se ne žuri. Barem dok ne riješi Kosovo.

SDP će do kraja godine dobiti novog predsjednika

I na kraju predsjednik SDP-a. Za razliku od SDA, HDZ, SNSD-a, statut SDP-a ne dozovoljava poziciju lidera do kraja života. Nakon ere Zlatka Lagumdžije, u SDP-u su ograničili broj mandata na tri. Iako se u javnosti mnogo špekulirao da bi statut mogao biti promijenjen Nermin Nikšić, koji odrađuje treći mandat, gostujući u Pressingu na N1 ove navode je odbacio:

“Ne dolazi u obzir da mijenjamo statut, da bi ja ponovo bio izabran. I dalje vrijedi princip ‘jedan čovjek, jedan glas’. Imam svoje favorite, ali o tome ne želim sada govoriti. Moramo vidjeti ko će se kandidovati”, kazao je predsjednik SDP-a.

Tri najozbiljnija kandidata za preuzimanje pozicije predsjednika su sadašnji potpredsjednici SDP-a Denis Bećirović, Vojin Mijatović i Zukan Helez. Upravo ova tri potpredsjednika su u javnosti često imali različite stavove, uz ostalo i o kadrovskim rješenjima o kojima je odlučivao najuži vrh, bez Glavnog odbora stranke ali i o ustupcima koje je SDP napravio kod formiranja vlasti.

Iako je SDP lider proširene Trojke koja je formirala vlast na državnom i federalnom nivou, treba podsjetiti da je ova stranka izgubila značajan broj glasova u odnosu na 2018. godinu.

O svemu tome treba razmisliti novi predsjednik, koji bi trebao biti izabran najkasnije, krajem septembra ove godine.