Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni sporazum potpisan je prije 29 godina, 21. novembra 1995. godine u američkoj vazdušnoj bazi u blizini grada Dejtona u Ohaju, čime je okončan rat 1992-1995. godine, ali koji, prema rečima Danasovih sagovornika, nije donio demokratsku i građansku državu.

Dejtonski sporazum nastao je tokom konferencije koja je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine.

Bosna i Hercegovina se na osnovu ovog Sporazuma sastoji od dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske, i Brčko distrikta.

#related-news_0

Senada Šelo Šabić, naučna savjetnica na Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu za Danas kaže da Dejtonski sporazum nije bio finalni dokument i nije bio detaljno razrađen.

Donesen je, kaže Šelo Šabić, u uslovima u kojima jeste, sa optimizmom i povjerenjem onih koji su ga kreirali – da će zadatak ili interes snaga u BiH biti da ga dalje usavršavaju, nagrađuju i razvijaju u smjeru izgradnje demokratske i stabilne BiH, koja poštuje ljudska prava i u kojoj je snažna vladavina prava.

„Moja najveća zamjerka je što nije bio dovoljo snažan da jača građanski identitet BiH, nego je vlast i institucije organizovao i podredio etničkom principu, dakle etnicizirao politiku u BiH u tom trenutku i to traje do danas“, kaže Šelo Šabić.

Kako dodaje, u trenutku kada je pritisak međunarodne zajednice u smislu izgradnje željene, funkcionalnije i demokratskije BiH popustio zbog niza razloga i otvaranja kriznih žarišta i manjka interesa, ponovo su ojačale snage koje svoj interes traže u polarizaciji odnosa u BiH, a ne u saradnji i integraciji.

#related-news_1

„To traje već neko vrijeme. S obzirom na razgradnju međunarodnog poretka i svih ovih promjena kojima svjedočimo, vidjet ćemo na koji način će uticati na situaciju u BiH kao jedne nedovršene države. (Predsjednik RS-a, Milorad) Dodik, ohrabren pobjedom Donalda Trumpa, najavljuje da će ponovo pojačati svoje aktivnosti na proglašenju otcjepljenja RS-a od BiH“, kaže sagovornica Danasa.

Kako dodaje, takav Dodikov potez ne može proći bez reakcije druge strane.

„Pitanje je da li će on biti prvi taj koji će povući potez u nekom smislu korekcije ili izmjene Dejtonskog sporazuma, ili će on doći na neki drugi način. Cilj kojem treba težiti u zemlji kakva je BiH jeste ideja izgradnje demokratske, građanske države, države u kojoj su svi njeni građani ravnopravni, bez obzira na vjersku, etničnu ili neku drugu pripadnost, a ne vođeni etničkim principom“, naglašava Šelo Šabić.

Prema njenim riječima, mnogo više toga povezuje građane BiH nego što je podjela prema njihovim etničkim grupama.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, za Danas kaže da je nevolja je u tome što je gotovo 30 godina prošlo od potpisivanja Sporazuma, a BiH je, kaže, bliže nekoj vrsti rastakanja nego konsolidacije.

„Moje je očekivanje bilo da će 30 godina od Daytona biti iskorišteno da se konačno promijeni Dejtonski ustav, odnosno Aneks 4 iz Mirovnog sporazuma koji jeste donio mir, ali nije napravio od BiH funkcionalnu državu. Očekivalo se da će postati funkcionalna država svih njenih građana“, kaže Popov.

Međutim, nastavlja on, zbog dešavanja na globalnom planu, neizvjesno je da li će se tako nešto ispuniti.

To je, kaže on, sada veliko pitanje, ali je sigurno da je ovakvo stanje pokazalo na duže staze da je neodrživo.

#related-news_2

„Nikako da izađemo iz ’90. godina. Tome najviše doprinose unutrašnje snage, predstavnici konstitutivnih naroda. Dodik je najdalje otišao, ali i (predsjednik HDZ-a BiH, Dragan) Čović koji uz podršku Zagreba radi na stvaranju trećeg entiteta“, kaže Popov.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje