Ekonomista upozorava
"Poskupljenja će trajati još najmanje godinu dana, morat će biti gore da bi bilo bolje"

Rast plata u Bosni i Hercegovini ne znači nužno i bolji životni standard građana. Dok prosječna neto plata raste, cijene hrane, stanovanja, režija i osnovnih životnih potreba nastavljaju opterećivati kućne budžete. Ekonomista Sanel Halilbegović, profesor finansija i bankarstva na Internacionalnom Burch univerzitetu, gostujući u emisiji "Novi dan" na N1 upozorio je da poskupljenjima još nije kraj te da bi se ovakvo stanje moglo nastaviti najmanje još godinu dana. Oštro je kritikovao i odnos vlasti prema ekonomskim problemima, poručivši da Bosna i Hercegovina ne može napredovati bez ozbiljnih sistemskih promjena.
Govoreći o rastu cijena, Halilbegović je kazao da ne očekuje brzo smirivanje inflacije.
"Bojim se da kažem da nije sigurno nešto kratkoročno. Nažalost, i ja i neke moje kolege smo već, pa, rekao bih, mjesecima, možda čak i godinama, u principu godinama, govorili da će ovo nastaviti", rekao je.
Posebno je upozorio na posljedice postepenog, ali kontinuiranog rasta cijena.
"Ta puzajuća inflacija zaista je grozna i nekako stvara jednu deprimirajuću atmosferu, ne samo u Bosni i Hercegovini. Zaista je ovo svjetski slučaj. Nažalost, nastavit će se ovakvo stanje sigurno bar još godinu dana", istakao je.
Smatra da zvanični podaci o inflaciji ne odražavaju u potpunosti ono što građani osjećaju prilikom svakodnevne kupovine.
"Ono što oni raportiraju i što nam plasiraju kao inflaciju i neke te šarene laže, zaista moram tako da kažem, evo, vidim dole na telopu 5,7 posto. Mislim, pazite, prosječan Bosanac, Hercegovac, siguran sam, ne osjeti da je to 5,7 posto, on osjeti da je inflacija dvocifrena", kazao je Halilbegović.
Naglasio je da rast cijena posebno teško pogađa zemlje s niskim primanjima, kakva je Bosna i Hercegovina, gdje se gotovo svako poskupljenje direktno odražava na životni standard.
"Neće nam blagostanje donijeti ni tramvaji, ni trolejbusi, ni novi parkovi"
Halilbegović je kritikovao ekonomske prioritete vlasti, smatrajući da se premalo pažnje posvećuje stvaranju nove vrijednosti i jačanju privrede.
"Nama neće, ljudi, donijeti blagostanje ni tramvaji, ni trolejbusi, ni novi parkovi, ni nova stepeništa i tako dalje, ni popločavanje, ni mostovi. Znači, sve je to lijepo, sve to treba. Ja ne kažem da to ne treba da se radi, to treba da se radi, ali to je sekundarno", poručio je.
Prema njegovim riječima, prioritet mora biti razvoj ekonomije koja stvara visoku dodanu vrijednost, umjesto oslanjanja prvenstveno na uslužne djelatnosti.
Posebno je kritikovao prevelik birokratski aparat i način upravljanja javnim kompanijama.
"Mi smo toliko opterećeni, toliko je težak taj naš birokratski sistem da apsolutni remont treba", kazao je.
Upozorio je i na nastavak zaduživanja.
"Ne možemo se nastaviti zaduživati zauvijek, ne možemo se nastaviti zaduživati zauvijek, a niko očigledno niti ima, rekao bih, neke kognitivne snage, niti fizičke snage da se uhvati u koštac i da zaista sistemski krene rješavati stvari u ovoj zemlji", istakao je.
"Morat će biti još gore da bi bilo bolje"
Govoreći o mogućim ekonomskim reformama, Halilbegović je ocijenio da bi one mogle zahtijevati težak period prilagođavanja za građane.
"Nažalost, moram ovo reći, morat će biti još gore da bi bilo bolje. Znači, to moramo prihvatiti, da svako od nas i svaka porodica u Bosni i Hercegovini će morati proći kroz određeni period, recimo, neke katarze, da bi uopšte pokušali za buduće generacije da ostavimo neku pozitivnu osnovu", rekao je.
Smatra da se vlasti moraju ozbiljnije posvetiti ekonomskim pitanjima, umjesto političkim raspravama koje, prema njegovoj ocjeni, ne donose konkretnu korist građanima.
"Za 15 godina nigdje se nismo makli"
Halilbegović je govorio i o vlastitom iskustvu nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država.
"Ja sam, evo, u svojoj zemlji već 15 godina. Vratio sam se iz Amerike da bih radio posao koji radim i da bih ostavljao znanje i iskustvo, sve što sam ja stekao i što znam, na buduće generacije. Ali zaista vidim da se za ovih 15 godina nigdje nismo makli", kazao je.
Osvrnuo se i na izostanak snažnijih reakcija građana zbog poskupljenja, ističući da bi pritisak javnosti mogao potaknuti vlasti na promjene.
"Volio bih da postoji neki impuls, ali dugotrajan i snažan impuls koji bi pritisnuo naše vlastodršce da konačno počnu da vuku ovu državu u pravom smjeru", poručio je.
"BiH mora imati dvocifren rast BDP-a najmanje pet do deset godina"
Na kraju razgovora Halilbegović je naglasio da Bosna i Hercegovina raspolaže vrijednim ljudima i značajnim resursima, ali da ih ne koristi dovoljno.
Prema njegovoj ocjeni, sadašnje stope ekonomskog rasta nisu dovoljne za ozbiljniji napredak.
"Bosna i Hercegovina ne može ići naprijed sa jednocifrenim rastom BDP-a. Znači, nema šanse. Mi moramo imati dvocifren rast BDP-a i to bar pet do deset godina uzastopice", rekao je.
Uprkos pesimističnim prognozama o kretanju cijena i stanju ekonomije, razgovor je završio porukom da optimizam mora biti praćen konkretnim djelovanjem.
"Moramo biti optimisti, moramo biti optimisti, ali jedno je biti optimista, a drugo je raditi ka tom optimizmu", zaključio je Halilbegović za N1.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare