Nekada su radnici u Bosni i Hercegovini bezuspješno tražili posao, a sada brojni poslodavci bezuspješno traže radnike. Stotine hiljada njih otišlo je van zemlje. Dok poslodavci traže liberalizaciju uvoza strane radne snage, političkim elitima sve to trenutno nije u fokusu. U isto vrijeme preko granice odlazi domaća kvalifikovana radna snaga.

Za posao na farmi sve je teži naći radnike, ali i za mnoge druge djelatnosti. Farmerima, građevinskim firmama, ugostiteljima – nedostaju radnici. Radna snaga nedostaje i u drvnoj industriji gdje se bilježi sve veći izvoz.

“Razvoj i rast ne prati tržište rada jer ne možemo dobiti određen broj kvalifikovane radne snage, prije svega mislimo na stolare, tapetare i slična zanimanja kojim bi se lako upotpunila naša radna mjesta. Mi imamo puno otvorenih radnih mjesta, ali je malo aplikanata na tim pozicijama”, kazao nam je Suad Ećo, direktor firme Ećo Company.

Malo aplikanata, a desetine hiljada na evidenciji nezaposlenih. Razlog je što mnogo radnika, kažu analitičari, radi na crno, dok ima i onih koji ne traže posao. Jedan od razloga je i neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sistema. Zbog svega toga hiljade radnika nedostaje, a skoro je nemoguće naći sezonske radnike u poljoprivredi – iako su dnevnice mnogo veće nego prije.

“Nekih 1.500KM do 2.500 KM može zaraditi za mjesec dana, međutim to su sezonski poslovi koji su jako teški, izuskuju veliki fizički napor. A on za isti taj posao u Njemačkoj ima minimalnu satnicu od 12 eura. Odlaze tamo. Zato u BiH za nekih pet do deset godina neće imati ko da radi, da proizvodi hranu”, mišljenja je Muris Mujanović, vlasnik farme.

Da bi imao ko da radi potrebno je olakšati uvoz radne snage, smatraju iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH. S druge strane, iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH tvrde da se ne može reći da nedostaje radne snage i da je broj izdatih radnih dozvola za strance kao i do sada. Ove godine najviše stranih radnika u sektoru građevinarstva. Radnici ipak poslodavce optužuju da žele uvozom radne snage smanjiti cijenu rada.

“Apsolutno odbacujemo takve tvrdnje i ističem da sve dok na tržištu postoji raspoloživa radna snaga nema potrebe da o tome mi govorimo. Međutim, onog trenutka kada nemamo radnu snagu u svojim pogonima i privrednim društvima morat ćemo naći alternativna rješenja koja će dovesti do balansa između potreba i onoga što može osigurati tržište rada”, naglasio je Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

A od olakšavanja uvoza radne snage bitnije je smanjiti poreska opterećenja kako bi radnici mogli dobiti veće plate, poručuju brojni privrednici.

“Mi u ovom momentu imamo najveće opterećenje na rad u Evropi. Veliki bi pomak bio kada bi se to uradillo, a naš stav je: svaki fening koji se oslobodi od plaćanja poreza da bude usmjeren u plate radnika. Samim tim činom, plate bi se povećale za 30% do 40% uposlenicima”, tvrdi Safudin Čengić, Udruženja poslodavaca KS.

Plate se proteklih godina tako drastično nisu povećavale. Zbog toga su stotine hiljada radnika napustile državu. Sada na naplatu, kažu radnici, dolazi bahat odnos brojnih privatnih firmi i neadekvatno postupanje nadležnih.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad