U Federaciji Bosne i Hercegovine u četvrtak je počela primjena pravilnika o registru pedofila od kojeg se očekuje da osigura jači nadzor i provjere koje će onemogućiti pravomoćno osuđenim osobama rad s djecom i maloljetnicima. U entitetu Republika Srpska registar je uveden još 2018. godine. Stručnjaci upozoravaju da bi, bez izmjena Krivičnog zakona BiH, primjena Registra pedofila mogla biti nedosljedna i nekompletna. S tim u vezi razgovarali smo sa Gordanom Rajić, ombudsmenkom za djecu RS koja prati implementaciju u nadziranju osuđenih i zaštitu djece u ovom entitetu.

Na početku nas je interesovalo šta je pokazala dosadašnja praksa u Republici Srpskoj nakon uspostave registra pedofila?

“Ne samo da je zabranjeno da osobe koje su zavedene u registar obavljaju poslove ili zanimanja u kojima se ostvaruje neposredan kontakt s djecom, ovaj zakon ih je onemogućio da posjećuju mjesta na kojima se okupljaju djeca, da se kreću u blizini igraonica, sportskih manifestacija, škola i ostalih mjesta na kojima se nalaze mladi. Možemo reći da je cilj registra da se počinioci ovih krivičnih djela koji su već uvedeni u njega spriječe da ponovo dođu u kontakt sa djecom i samim time ponovo urade isto pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da je riječ o povratnicima u činjenu takvih krivičnih djela jer ako imaju prilike oni će ih nažalost opet ponoviti”, rekla je Rajić.

S obzirom na to da je registar pedofila prvo uspostavljen u RS, a u FBiH od ove godine, pitali smo da li su zabilježeni slučajevi prebjega iz jednog u drugi entitet kako bi osobe osumnjičene za pedofiliju izbjegle sankcije i bile zavedene na listu počinioca?

“Mi smo to pokušali ispraviti tako što je prošle godine po hitnom postupku donesen novi zakon o registru ovih počinilaca tako što smo dodali jednu novu odredbu tako što su u taj registar upisivane i osobe koje se ne vode u kaznenim evidencijama RS, a na čijem području imaju boravište ili prebivalište. Time smo nastojali proširiti krug osoba koje će biti obuhvaćene registrom upravo kako bi se spriječila mogućnost da zloupotrebljavaju situaciju u smislu izbjegavanja upisa u registar jer u tom trenutku FBiH nije imala zakon. Drago mi je zbog djece u BiH da je i FBiH dobila registar koji je sličan ovom u RS i nadam se da će saradnjom nadležnih organa koja svakako postoji, stepen dječije zaštite biti podignut na viši nivo”, ustvrdila je naša sagovornica.

Provjere upisa u registar provodit će se isključivo po zahtjevu institucija. U RS institucije koje mogu to zahtijevati su svi organi organizacija, ustanova, udruženja i instotucija koje u okviru svojih nadležnosti obavljaju poslove koji su povezani sa djecom.

“Odnosno, obavljanje poslova koji dovode određene osobe u kontakt s djecom. Sve obrazovne ustanove imaju obavezu da prilikom angažovanja određene osobe provjere da li se ona nalazi u evidenciji registra prije bilo kakvog poslovnog angažmana. S obzirom da takvo reagovanje poslodavaca predstavlja i zakonsku obavezu, a ne mogućnost, propisane su i kazne za nečinjenje, odnosno, ukoliko se ne izvrše navedene provjere. Te kazne se kreću u rasponu od 8.000 KM do 15.000 KM. Važno je napomenuti da su i sudovi obavezni ažurno donositi pravosnažne presude kako bi se te osobe uvele u registar, a kazne za propuštanje ove obaveze su od 1.000 KM do 5.000 KM. Ovo je važno napomenuti jer smo imali slučaj da su osuđeni počinioci ovih krivičnih djela kojima je prekinut radni odnos u jednoj školi, počeli raditi u drugoj školi. Informacija je bila da oni nisu u registru, a zapravo se radilo o ažurnosti sudova i u tom momentu provjere upis nije izvršen. I zbog toga su predviđene kazne i za neprovjeravanje i ne uvođenje u evidenciju registra”, pojasnila je Rajić.

Pravilnik o Registru pedofila u FBiH danas stupa na snagu: Neće biti dostupan široj javnosti već institucijama i organizacijama

Interesovalo nas je koliko je važno da kazne prijete i direktorima škola koji ne zatraže podatke iz registra prije zapošljavanja nastavnika? Imali smo slučajeva i u entitetu RS da su predatori zaštićeni na način, nismo znali!

“Jako je važno jer te djelatnosti spadaju u ove koje su u zakonu nabrojane, a to jeste da su u neposrednom kontaktu sa djecom. Činjenica je da prilikom zapošljavanja donosite uvjerenje o nekažnjavanju koje samo po sebi ne znači da niste upisani u registar i to je zbunjivalo poslodavce koji su mislili da bi samim time što neko donese taj dokument trebala biti pokrivena i ova oblast. Međutim, to nije tačno jer je to posebna oblast – registar i za provjere se morate obratiti nadležnom organu za izdavanje uvjerenja”, dodala je.

Rajić je istakla da se navedena provjera može izvršiti i za one uposlenike koji već rade, a ne samo osobe koje tek započinju radni odnos.

“Naravno da može i da se trebaju provjeriti. I naravno i oni koji u međuvremenu dolaze tako da nema nikakvih ograničenja u tom smislu”, ustvrdila je.

S obzirom na to da registar u FBiH neće biti javan kao što nije ni u RS, samim time se postavlja pitanje da li su važna prava odraslih predatora u odnosu na dijete?

“Ne bih rekla da zato što ti podaci nisu javni ukazuje na to da pravo odraslih ima prioritet nad dječijim. Važnija je činjenica da se u registar upsiju i one osobe koje su osuđene prema zakonima koji su prestali psotojati. A to znači da će osobe koje su i prije stupanja na snagu ovog zakona biti upisana u registar za razliku od zemalja u okruženju gdje vi znate da je neko osuđen, ali morate čekati da napravi novo krivično djelo kako bi bio upisan. To što nije javan registar je prije svega zbog toga što želimo zaštititi žrtve, a i spriječiti da porodice okrivljenih snose posljedice njihovih postupaka”, naglasila je.

Slučaj glumca Moamera Kasumovića koji je presuđen za bludne radnje nad maloljetnikom, a koji je kaznu od godinu zatvora otkupio za 36.500 KM naišlo je na osudu javnosti. Rajić je istakla da takvo nešto nije moguće prema Krivičnom zakonu RS.

“I svakako da je jako bitno uskladiti Krivični zakon da se ovakve situacije spriječe. Jer prolaziti svu tu agoniju suđenja i čekati konačni presudu da bi na kraju počinilac otkupio kaznu i nastavio normalan život nije dobra poruka kako za žrtve tako ni za eventualne počinioce jer mi moramo jasno poslati poruku djeci da smo tu za njih da niko neće proći nekažnjeno. Zbog toga se mora mijenjati zakon kako se ove kazne ne bi mogle otkupiti, da ne bude uslovnog otpusta kao ni to da postoji mogućnost zastare ove kazne”, zaključila je Rajić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad