Deklaracija usvojena na "Svesrpskom saboru" u Beogradu prošle godine rezultirala je usvajanjem Deklaracije o zaštiti nacionalih i političkih prava i budućnosti srpskog naroda. Upravo je danas ta deklaracija bila povod da se u Sarajevu održi naučni skup pod nazivom "Instrumentalizacija i politizacija nacionalnih prava: Deklaracija 'Svesrpskog sabora' kao kontinuitet velikodržavne politike", a u organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Jedan od učesnika na skupu Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu koji je poručio da deklaracija nije ostala “mrtvo slovo na papiru”.
“U periodu u posljednjih šest mjeseci vlasti Republike Srpske su donijele nekoliko zakona i podzakonskih akata sa ciljem implementacije usvojene deklaracije, zaključili pet memoranduma i jednu mapu puta. Pored toga, formirano je i nekoliko institucija uključujući Parlamentarni forum Republike Srpske i Republike Srbije, najavljena je i obnova Energetskog komiteta RS i Republike Srbije i uspostavljeno nekoliko Podkomiteta za realizaciju mape puta u oblasti rudarstva i energetike”, mišljenja je Išerić.
‘Svesrpski sabor’: Od molebana, folklora, pa do deklaracije – šta piše u njoj?
Zatim je dodao i da su deklaracija svojim slovom kao i zaključci koje je usvojila NSRS očigledno protivni Općem okvirnom mirovnom sporazumu u BiH.
“Jer suštinski negiraju karakteristike države BiH, tačnije, njen suverenitet i teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodni subjektivitet”, zaključio je Išerić.
Podsjećanja radi, navedena Deklaracija je usvojena prošle godine u junu na “Svesrpskom saboru” koji je bio u Beogradu, a kojem je pored predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prisustvovao i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.
U ovoj spornoj Deklaraciji se ističe jedinstvo srpskog naroda i izražava neslaganje s Rezolucijom o genocidu u Srebrenici usvojenom u Ujedinjenim nacijama, smatrajući da se, kako tvrdi “njom pokušava kolektivno okriviti cijeli srpski narod”.
U njemu je navedena i vojna neutralnost Srbije, s kojom se saglašava i Republika Srpska, te se zalaže za harmonizaciju obrazovnih programa između Srbije i Republike Srpske.
Reakcije analitičara na ‘Svesrpski sabor’: “Dodik nije dobio ono što je očekivao”
Deklaracija se dotiče i pitanja Kosova, insistirajući na korišćenju naziva “Kosovo i Metohija” i smatrajući ga neotuđivim dijelom Srbije. Također, predlaže zajedničko obilježavanje Sretenja, 15. februara, kao Dana državnosti Srbije i Republike Srpske.
Ovaj sporni dokument izazvao je brojne reakcije.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović ocijenio je da Deklaracija reinkarnira projekat “Velike Srbije” i predstavlja podrivanje temeljnih načela na kojima počiva Evropska unija.
Bećirović: Deklaracija “svesrpskog sabora“ reinkarnira projekat “Velike Srbije”
Sjedinjene Američke Države i zapadni partneri izrazili su neslaganje sa stavovima iznesenim u Deklaraciji, posebno u vezi s tvrdnjom da je Kosovo sastavni dio Srbije.
SAD i Zapad nisu saglasni sa stavovima Deklaracije ‘Svesrpskog sabora’
Univerzitetski profesori su mišljenja da je Deklaracija “bacanje prašine u oči” narodu i pokušaj rehabilitacije ideje “Velike Srbije” u novim historijskim okolnostima.
Također, potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo izrazio je zabrinutost zbog sadržaja Deklaracije, smatrajući je prijetnjom teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Deklaracija je izazvala i rasprave u Skupštini Srbije, gdje su pojedini poslanici izrazili zabrinutost da ona predstavlja prijetnju miru i stabilnosti na Balkanu.
Ovaj dokument nastavlja da izaziva polemike i različita tumačenja u političkim i akademskim krugovima, kako u Srbiji i Bosni i Hercegovini, tako i šire u regionu.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!