Institucije Bosne i Hercegovine i dalje su bez budžeta za 2021. godinu. Državni ministri o budžetu će se izjašnjavati naredne sedmice, ali i o Prijedlogu odluke o visini osnovice za obračun plate zaposlenim u Institucijama BiH. Primjena prijedloga zavisi od usvajanja budžeta, političke odluke, ali i volje da se iz svega izuzmu imenovani i izabrani funkcioneri. Opozicija upozorava na ekonomsku krizu zbog borbe sa koronavirusom.

Sindikat državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine godinama traži korekciju osnovice za plate na 535 maraka. Od 2012. osnovica iznosi 475 KM. Devet godina nema razumijevanja za njihove zahtjeve. Državni ministri tek će se izjašnjavati o nedavnom prijedlogu resornog ministarstva.

“Naš prijedlog je bio da osnovica bude 498 maraka, a to bi u odnosu na vrijedeću osnovicu bilo negdje oko 4 i po posto povećanje. Međutim, to nije povećanje budući da je osnovica dva puta smanjivana u periodu do 2012. godine. To je faktički vaćanje osnovice”, rekao je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH (HDZ).

No, iz Ministarstva finansija i trezora pojašnjavanju da ne postoji zakonski osnov za utvrđivanje diferenciranih osnovica za obračun plata zaposlenim u institucijama BiH. To bi značilo da bi se povećanje osnovice odnosilo i na izabrane i imenovane fukcionere. Zbog borbe sa koronavirusom, ekonomskom dubiozom i krizom opozicija ovo smatra beskrupuloznim.

“U ovom trenutku bar ne predlagati povećanje, ostati bar na onom istom, a da ne kažem da se uzme u obzir da bi trebalo razmišljati o uštedama plata i svih ostalih rashoda”, istakao je Mladen Bosić, delegat u Domu naroda BiH (SDS)-

“Mislim da neće doći do povećanja osnovice za sve, ja mislim da to ne bi bilo OK. Hoće li doći do neke diferencirane priče i izmjene, ali to traži korjenitu izmjenu Zakona o platama i naknadama u Institucijama BiH. Vidjećemo šta će biti predloženo. Mislim da postoje državni službenici i policajci koji imaju niske plate i da o tome treba razmišljati, ali ja ne mislim ako je ta inicijativa tako plasirana da neko misli da treba podići plate onima koji imaju visoke plate”, izjavio je Nikola Špirić, delegat u Domu naroda BiH (SNSD).

Sindikalisti neće odustati od svojih zahtjeva. Smatraju da postoji osnov za izuzimanje izabranih i imenovanih zvaničnika iz njihovog zahtjeva.

“Zahtjevi Sindikata su i dalje ostali na nivou da se osnovica vrati. Naglašavam termin – vrati – jer mi ne insistramo na povećanju plata i primanja nego samo na vraćanje osnovice na nivo iz 2008. godine koja je iznosila 535 maraka. Posljednje informacije koje imamo u Ministarstvu finansija i trezora BiH je da u budžetu postoje određena sredstva koja bi se mogla usmjeriti na obračun osnovice na 498. To ne ispunjava zahtjeve sindkata. Mi ćemo i dalje zahtjevati na našem prvobitnom zahtjevu”, rekla je Lejla Čopelj, predsjednica Sindikata državnih službenika i zaposlenih u Institucijama BiH.

Podsjetimo, u komisijskoj fazi nalazi se i inicijativa delegata Zlatka Miletića iz oktobra prošle godine o korigovanju visine osnovice na 535 maraka zbog ugrožene egzistencije najlošije plaćenih zaposlenika.

“Naša higijeničarka je plaćena 476 maraka. Ljudi sa srednjom stručnom spremom – 533, 614, 666, 761 KM. Prvi platni razred sa visokom stručnom spremom – 809 maraka. Da li je sramota u ovoj državi da pet platnih razreda – ljudi koji rade sa nama i koji su naš servis imaju manju plaću od našeg paušala?”, naveo je Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda PS BiH 13. januara 2020. godine.

Zaposleni sa srednjom stručom spremom koji imaju najniža primanja čine oko 60 odsto zaposlenih u Institucijama BiH. Njihove plate su značajno ispod prosječne plate u BiH koja je krajem 2020. godine iznosila 966 maraka.