Prekrajanje granica: Kako bi Trumpov mirovni sporazum za Ukrajinu mogao utjecati na Balkan

Morina u analizi navodi da Ukrajinci brane svoj suverenitet od Rusije još od 2014. godine, dok se Evropska unija i njeni susjedi, uključujući većinu država Zapadnog Balkana, uglavnom zagovaraju pravedan i trajan mir u Ukrajini kao svoj krajnji cilj.

Sada, kako se 2025. godina bliži kraju, intenziviraju se napori da se postigne mirovni sporazum uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odolijeva pritiscima da Rusiji ustupi dodatnu ukrajinsku teritoriju, dok Vladimir Putin odbija bilo kakav kompromis kada je riječ o okupiranim regijama Ukrajine.

U analizi se ističe da bi bilo kakav sporazum koji bi legitimizirao rusku upotrebu sile za promjenu granica dodatno destabilizirao Ukrajinu i imao negativne posljedice po Zapadni Balkan, gdje Evropska unija i Sjedinjene Američke Države već više od 25 godina pokušavaju očuvati mir i stabilnost.

"Ako Rusija “pobijedi” u Ukrajini, Zapadni Balkan će biti u problemu. Ako Rusija dobije dodatnu teritoriju, Srbija bi mogla biti ohrabrena da od članova međunarodne zajednice koji priznaju sjever Kosova kao dio Kosova zatraži da ga umjesto toga tretiraju kao dio Srbije. Njen lider Aleksandar Vučić mogao bi također vršiti pritisak da Republika Srpska u Bosni i Hercegovini postane dio Srbije", piše Morina.

"Ali ako Evropska unija bude nepokolebljiva u stavu da se takvi prljavi dogovori ne smiju dozvoliti na evropskom kontinentu, tada oni koji zagovaraju trajni mir na Zapadnom Balkanu mogu se nadati najboljem", dodaje.

U istočnom susjedstvu

Zelenski je odlučan: Ukrajina neće ustupiti ni pedalj dodatne teritorije Rusiji. Sjedinjene Američke Države vrše pritisak na ukrajinskog predsjednika da popusti, ali, kako ističe Morina, njegov stav je u skladu s međunarodnim pravom: granice se ne mogu mijenjati silom.

"Međutim, kako se svjetski poredak nastavlja urušavati, tako slabe i demokratske norme", primjećuje ona, navodeći da pregovori između Rusije i Ukrajine "jedva da uopće spominju multilateralizam ili pravila i propise koji uređuju međunarodni poredak".

"Umjesto toga, američki specijalni izaslanici koji predvode napore za postizanje mira u Ukrajini uglavnom su fokusirani na to da Rusiji prepuste teritorijalne promjene koje je ostvarila silom - kao i područja, poput Donbasa, koja još uvijek ne kontroliše vojno".

Upozorava da bi "američko odbacivanje međunarodnog i običajnog prava" moglo izazvati brojne neželjene posljedice za istočno susjedstvo Evrope - u krhkim državama poput Gruzije i Moldavije, ali i u područjima gdje i dalje postoje otvoreni politički sporovi, poput Zapadnog Balkana.

"Regionalni bilateralni odnosi mogli bi se lako pogoršati ukoliko se njima ne bude upravljalo na odgovarajući način", navodi, te ističe primjer odnosa između Kosova i Srbije.

Evropska unija tu posreduje u procesu normalizacije odnosa, a osiguravanje uspjeha tog procesa imalo bi duboke posljedice po regionalnu stabilnost, kredibilitet proširenja EU-a i širu evropsku sigurnost.

"Međutim, ako Sjedinjene Američke Države dozvole mirovni sporazum kojim bi Rusija dobila dodatnu ukrajinsku teritoriju, ili ako Evropska unija ne uspije spriječiti američkog predsjednika Donalda Trumpa da dodatno raspiruje regionalne tenzije, Vučić bi mogao biti ohrabren da pokuša teritorijalno prisvajanje na sjeveru Kosova", upozorava.

"Evropska unija mora intervenisati i omogućiti normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije na trajan i održiv način", dodaje.

Promjenjiva uloga Amerike

Sjedinjene Američke Države su tradicionalno imale ključnu ulogu u omogućavanju mira na Zapadnom Balkanu. Posebno su bile prisutne tokom 1990-ih, kroz vojnu intervenciju i NATO, te diplomatski kroz posredovanje u mirovnim sporazumima.

Međutim, američka administracija je promijenila kurs, a sada je Trumpova administracija "fokusirana na projekciju moći u svrhu vlastitih ekonomskih interesa", a kako je navedeno u najnovijoj Nacionalnoj sigurnosnoj strategiji (NSS): "Sjedinjene Američke Države će dati prioritet komercijalnoj diplomatiji".

"Amerika očigledno daje prednost ekonomskim dobitima u odnosu na geopolitičku stabilnost. Njen pristup pregovorima između Rusije i Ukrajine pokazuje da Trump želi učvrstiti svoj međunarodni imidž "mirotvorca", istovremeno tražeći reset odnosa SAD-a s Rusijom", piše Morina.

Trump u anketama bilježi znatno nižu podršku nego ranije. Morina smatra da bi ga to moglo učiniti još nepredvidivijim, autoritarnijim i kratkoročnijim u donošenju odluka. Već je izjavio da je "uspio zaustaviti rat između Kosova i Srbije", a NSS navodi ovaj regionalni spor među još sedam drugih konflikata koje je navodno riješio - od kojih neki nikada nisu ni postojali.

"U tom kontekstu, Trumpov fokus na spor između Kosova i Srbije mogao bi biti pokušaj da sebi pripiše laku pobjedu", smatra ona.

On je s tom idejom eksperimentisao i tokom svog prvog mandata, kada je njegov specijalni izaslanik za Srbiju i Kosovo podržavao ideju "razmjene teritorija". Taj plan bi podrazumijevao da Srbija dobije područja na sjeveru Kosova s većinskim srpskim stanovništvom, dok bi Kosovo dobilo područja na jugu Srbije s većinskim albanskim stanovništvom.

"Srećom, do toga nije došlo. Međutim, činjenica je da sjever Kosova i dalje ostaje u svojevrsnom limbu", piše Morina.

Srbija želi zadržati određeni stepen kontrole nad tom teritorijom i njenim većinski srpskim stanovništvom, dok kosovske vlasti insistiraju da sjever treba biti upravljan u skladu s kosovskim zakonima i propisima. Ovo područje ostaje nestabilno, što otežava normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije i blokira napore Kosova da učvrsti svoju državnost.

"Sve u svemu, rješavanje konflikta zahtijeva kontinuirano i snažno međunarodno sigurnosno prisustvo, uz jasnu posvećenost i EU-a i SAD-a očuvanju NATO snaga na Kosovu. Međutim, ako Amerika podlegne Trumpovim hirovima i gurne mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine u kojem Rusija dobija teritoriju - ili ako EU ne spriječi Trumpa da raspiruje tenzije između Kosova i Srbije kroz prilagođavanje granica - tada bi srpsko teritorijalno prisvajanje moglo biti sljedeća stavka na Vučićevoj agendi", navodi Morina.

"A takav potez, koji bi potkopao NATO i oslabio EU, vjerovatno bi imao i Putinovu podršku", dodaje.