Grupa uglednih profesora i privrednika obratila se odgovornim za donošenje političkih odluka i široj javnosti u Bosni i Hercegovini pismom/upozorenjem u kojem su izrazili zabrinutost zbog toga što se, nakon destruktivne deindustrijalizacije ne bilježi vidljiviji oporavak industrije u Bosni i Hercegovini, niti razvija svijest o potrebi ubrzane reindustrijalizacije koja se kao održivi razvojni cilj 9 „Industrija, inovacije i infrastruktura“ nalazi u Agendi Ujedinjenih nacija 2030. i formalno je preuzet u aktualnim razvojnim dokumentima vlasti BiH.

Upozorenje sadrži devet tačaka, a među njima se navodi i to da je protekli period pokazao svu pogubnost neoliberalnog koncepta ekonomije koji je Bosni i Hercegovini bio nametnut od strane Svjetske banke i MMF kao eksponenata međunarodne zajednice i njenog programa obnove BiH.

“Preuranjena deindustrijalizacija nije odgovarala ni ekonomskoj strukturi, ni mentalitetu ljudi, ni javnoj infrastrukturi obrazovanja ni organizacije društva i ekonomije u BiH. Ona je odgovarala jedino etnonacionalnim političkim klasama koje su gašenjem industrije lakše stvarale novu rentijersku osnovu političkog kapitalizma, zasnovanog na distribuciji dohodaka ne po tržišnoj efikasnosti, nego po političkoj podobnosti, uz masovnu primjenu korupcije, kriminala i sistema privilegija za crony kapitaliste. Takav je sistem prirodno okrenut blokadi ekonomskih i socijalnih reformi koje onemogućavaju masovniju obnovu industrije”, upozoravaju.

Novi otkazi: Ledo gasi proizvodnju u BiH, bez posla ostaju 52 radnika

Navode kako proces reindustrijalizacije treba intenzivirati u okviru prilagođavanja novom normalnom kroz priključenje europskoj industrijskoj politici, kroz strategije energetske tranzicije i zelene ekonomije, kroz strategije digitalizacije i strategije inovacija.

Globalna ekonomska kriza razara industriju u BiH: Gasi se još jedno preduzeće, 80 radnika ostaje bez posla

“Tranzicija ekonomije početkom 21. stoljeća bila je tragična za industriju BiH, tranzicija ekonomije koja nam predstoji je povjesna šansa za industriju BiH, posebno imajući u vidu kandidatski status BiH za članstvo u EU i proces reshoringa, odnosno realokacije industrija iz Kine i drugih prekomorskih destinacija na europsku periferiju i uvezivanje BH kompanija u lance vrijednosti europskih kompanija u kojima BiH treba da nađe svoje mjesto kao konkurentna lokacija za napredne industrije 3. i 4. tehnološke revolucije”, navodi se u pismu.

Radnici Preventa u Bužimu preko noći ostali bez posla, najavljuju tužbu: “Ja sam faktički sada socijalni slučaj”

Pojašanjavaju da “reindustrijalizacija traži javno politike u dvije ključne dimenzije”.

“Prva dimenzija je razvoj ljudskog kapitala, koji se odnosi na naslijeđe naučne i stručne zajednice iz lanca vrijednosti industrije BiH i nove resurse ljudskog kapitala iz akademske i poslovne sfere za potrebe moderne industrije. Industrija treba da osigura veće plaće, veće dostojanstvo rada, sigurnost radnih mjesta i veće mogućnosti promocije i kreativnog ostvarenja ljudi koji rade u industriji i sa njom povezanim djelatnostima. Dodatno, ta dimenzija podrazumjeva razvoj institucionalnog okvira i institucija za upravljanje industrijskim razvojem što uključuje i adekvatnu inovacijsku i poduzetničku infrastrukturu i industrijske politike, sa posebnim fokusom na uključivanje u razvojno industrijski kompleks Europske Unije i njene strategije i politike. Druga dimenzija je poticanje inovacija i investicija privatnog kapitala u industrijsku proizvodnju visoke dodane vrijednosti. U ovoj dimenziji je posebno značajna orijentacija na inovacijski sistem EU, njene fondove za poticanje inovacija i naučno-istraživačkog rada (Horizon Europe 2027), dijasporu BiH i na strane direktne investicije”, navodi se u tački četiri.

Upozoravaju na “hitnost okupljanja postojeće zajednice naučnika i stručnjaka u području industrije, njihovo podržavanje u definiranju glavnih problema nametnute reindustrijalizacije i posljedične nemogućnosti da bosanskohercegovačka privreda uspostavi razvojne odnose s tokovima u svijetu”.

“Na donositeljima političkih odluka na svim razinama bosanskohercegovačkog političkog poretka obaveza je da onemogući dalje propadanje zajednice naučnika i stručnjaka u područje industrije, da uvaži njihove stavove o stanju bosanskohercegovačke industrije i opasnosti od daljeg procesa deindustrijalizacije. Na svima njima je povjesna odgovornost da politikama političkog kompromisa stvore uvjete za ubrzavanje ekonomskog i socijalnog razvoja sa prosječnom stopom ekonomskog rasta od 5-6% godišnje, ubrzanje reindustrijalizacije do udjela od 30% u stvaranju BDV i zaposlenosti i povećanje ulaganja u naučno-istraživački rad i inovacije do nivoa od 1,75% BDP do 2030. godine uz odnos
poslovnog sektora i države od 1:1 u alimentiranju tih izdvajanja”, ističe se.

Zatvoren još jedan veliki pogon u BiH, bez posla ostalo 70 radnika

Cijeli dokument pročitajte ovdje.

Potpisnici doukumenta su: Enes Baralić, Fikret Čaušević, Anto Domazet, Rasim Gačanović, Hamdija Hadžihasanović, Kadrija Hodžić, Midhat Jašić, Izudin Kapetanović, Zvjezdan Karadžin, Tihomir Knežićek, Rusmir Mahmutćehajić, Krsto Mijanović, Fadil Nadarević, Žarko Papić, Jusuf Piralić, Vahid Tanović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad