Može li bojkot trgovina rezultirati smanjenjem cijena? Odgovor na to pitanje mogao bi biti jasniji već u petak. Naravno, sve najviše ovisi o odzivu građana. Primjerice, u Hrvatskoj je prošlog petka promet zbog bojkota trgovina bio duplo manji.

Trgovine u Hrvatskoj proteklog petka bile su prazne. Poziv na istu akciju u Bosni i Hercegovini dijeli se uz napomenu da su cijene namirnica često više u odnosu na zapadne zemlje.

“To je samo rezultanta činjenice da su trgovački lanci dovoljno moćni, da ih nema veliki broj i da tvore tržište gdje postoji mogućnost nefer dogovora između trgovačkih lanaca. Ja pretpostavljam da oni za tim dogovorima i posežu”, smatra Aziz Šunje, profesor ekonomije.

Zato profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu podržava ideju, navodeći i primjere kada je urodila plodom.

“Italija je možda najeklatantniji primjer uspješnog pritiska od strane potrošača. To treba sagledavati u jednom kulturalnom kontekstu, Italija ima jednu osobenu kulturu jednog jakog kolektivnog djelovanja. To može imati efekta. Vidjet ćemo kako će reagirati naši ljudi”, dodaje profesor Šunje.

Reakcije su za sada brojne. Na anketu na društvenim mrežama N1 odgovorile su na stotine građana.

“Naravno da hoću, ali to nije rješenje. Imamo deset kantonalnih vlada, federalnu vladu i Vijeće ministara. Dakle, slovom i brojem dvanaest premijera koji ne rade ništa u korist građana”, mišljenja su pojedini sagovornici.

Neki planiraju uvesti dodatne mjere:

“Naravno da ću podržati, ne samo 31. januara nego ću smanjiti kupovinu na baš najnužnije.”

No, da li će trgovine u Bosni i Hercegovini u petak biti prazne preostaje da se vidi. Jedno se unaprijed zna. Prosječna plata u Fedraciji ne pokriva niti polovicu potrošačke korpe. Cijene ne prestaju rasti. Prema podacima državne Agencije za statistiku cijene u novembru 2024. godine bile su za 1,5 posto veće u odnosu na isti period 2023. godine.

“Podaci koji su nama dostupni govore da su trgovci, odnosno poslodavci ostvarili enormnu dobit samo u 2023., kada je ta dobit iznosila gotovo 5,7 milijardi konvertibilnih maraka, dok je u 2024. dosegla i do šest milijardi. Sasvim je jasno da se trgovci bogate preko leđa građana, iako definitivno nema osnova za poskupljenja”, kaže Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Istovremeno, poslodavci pozivaju na bojkot bojkota. Kažu – paralela između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u ovom slučaju se ne može podvući.

“Ovaj momenat nije za takav bojkot, iz razloga što ekonomija FBiH trpi velike gubitke i preustroj zbog odluke Vlade o minimalnoj plati. Dolijevati ulje na vatru koja već gori, i da se pojavljuju otkazi u firmama zbog novog bojkota, nemamo potrebe za tim. Adresa za bojkot svega toga u Fedraciji Bosne i Hercegovine je adresa Vlade Federacije”, pojašnjava Jasmin Begić, privrednik iz Maglaja.

Dok se skoro sve strane pozivaju na njih – iz Vlade su bez reakcije na mogući bojkot. Tiha su i udruženja potrošača. Ideja, za sada, živi na društvenim mrežama.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje