Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća održao je javnu tribinu u Stocu pod nazivom "Položaj Bošnjaka u državama regiona." Moderator skupa bio je Emir Zlatar, izvršni sekretar Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća.

Uvodnu riječ dao je predsjednik Udruženja logoraša Stolac, Amer Đulić, koji je ujedno i bio domaćin skupa.

Učesnici tribine su se osvrnuli na probleme Bošnjaka u regionu i pokušaja matičnih država u procesu njihovog asimiliranja koje traje, preko jezika, diskriminacijom itd.

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji dr. Jasmina Curić kaže:

“Važno je znati da je Sandžak historijska regija i da je podijeljen administrativnom granicom na Crnu Goru i Srbiju. BiH smatramo svojom matičnom zemljom iako BiH nije pravno deklarisana kao matična zemlja Bošnjaka. Srbija je morala usvojiti zakone i sinhrnoizovati ih sa EU koji je stvorio pravni okvir da ostvarujemo svoja prava. Našom upornošću smo maksimalno iskoristili ta prava. U vrijeme Miloševića smo bili izloženi asimilaciji i morali smo se boriti i organizovati. Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji postoji 31 godinu. Nakon raspada Jugoslavije, status Sandžaka i Bošnjaka nije riješen. Iako je administrativno podijeljen, mi Sandžak gledamo kao historijsku regiju.”

“Susrećemo se sa kršenjem manjinskih i ljudskih prava. Imamo često i verbalne napade u kršenju manjinskih i ljudskih prava, pa pjesma iz Proboja “Oj, Sjenice, nova Srebrenice”. 

Mirsad Rastoder, predsjednik izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori dodao je:

“Čini mi se da je pozicija Bošnjaka u Crnoj Gori slična ostalima, u nekim dijelovima za nijansu bolja ili gora, ali u suštini svi dijelimo slične probleme i vrijednosti, a to je kako da pozicioniramo bošnjački narod kroz vijeća, kulturološki i obrazovno.”

N1

N1

N1

N1

Senada Sagdati, član KVZ Kosova ispred Bošnjačke zajednice napominje da postoje problemi sa asimilacijom.

“Nemamo problem sa nastavom na bosanskom jeziku. Problem imamo kod udžbenika za nacionalne predmete. Imamo problem sa asimilacijom koja se čini nad našim narodom, pritisak Srbije na dio Bošnjaka koji se izjašnjavaju kao Goranci. Također i Bugarska to radi nudeći besplatno školovanje.”

Kadro Kulašin, predsjednik Koordinacije bošnjačkih županijskih vijeća iz Hrvatske kaže da Bošnjaci u Hravskoj imaju prava, ali da ima i onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati islamske vjere.

“Nikako da shvate da nacionalna pripadnost ne isključuje vjersku. Oragnizirani smo kroz vijeća i udruge. Imamo svoj grb i svoju zastavu i izborni jezik bosanski koji ulazi u svjedodžbu. Dali smo doprinos u odbrani Hrvatske, ali to niko ne uzima kao relevantno.”

Dževad Hot, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sjeverne Makedonije kaže da imaju nastavu na bosanskom ali da ga često negiraju i nazivaju bošnjačkim jezikom.

“Izučavamo nastavu na bosanskom jeziku iako se zna desiti da ga nazivaju bošnjački jezik pa onda reagujemo. Radi se sistematski da se taj jezik negira.”

Mirsad Rastoder, predsjednik izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori je kazao da Bošnjaci u Crnoj Gori nikada nisu podržavali nacionaliste, da su uvijek bili za nezavisnu Crnu Goru i da će tako i biti.