Na pregovorima o izmjenama Izbornog zakona u Neumu HDZ BiH je predstavio razne modele za izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a jedan od njih je bio i elektorski, odnosno da svaki kanton ima određeni broj elektora i da pobjednik u tom kantonu nosi sve tzv. elektorske glasove. Prijedlog nije naišao na podršku druge strane, ali je izazvao mnogo reakcija. Ismar Volić, profesor matematike na Bostonskom koledžu, te predsjednik Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka, u razgovoru za N1 govorio je o ovom "zastarjelom i nedemokratskom" načinu biranja.

N1: Elektorski sistem u izbornom procesu koriste samo SAD?

Ismar Volić: Koristi se, ali ne fukcioniše. To je jedan zastarjeli, nedemokratski, diskriminatorni način biranja predsjednika. On je ima smisla krajem 18. vijeka kada su nastajale Sjedinjene države. On je nastao iz jednog antidemokratskog poriva. Osnivači Amerike su kazali da ljudi nisu dovoljno pametni i ne trebaju glasati, i oni će njima odrediti određeni broj elektora koji će odlučivati. To se donekel promijenilo nakon nekoliko decenija, ali su elektori ostali. Dva sistema, jedan – gdje svi ljudi glasaju i drugi – elektorski su u koliziji – matematičkoj. Ko god zagovara ovakvo glasanje ili ga ne poznaje ili ima određene benefite od takvog sistema.

Šta bi BiH dobila, a šta izgubila elektorskim sistemom izbora?

Prvi aksiom demokratije je – jedan čovjek jedan glas. Ko god poznaje elektorski sistem u Americi slaže se da on treba nestati, međutim, on je preduboka ugrađen u američki ustav koji je gotovo nemoguće promijeniti. Amerika je zarobljena sa tim elektorskim sistemom i to bi isto bilo i kod nas.

Da li elektori u nekom trenutku mogu promijeniti volju glasača?

Tako je. To je jedna rupa u zakonu koju je Donald Trump pokušao da eksploatiše. Elektori nisu dužni da glasaju kako je većina odlučila. Elektor, njih 538, nakon što su ljudi glasali na izborima, daju glasove i tada se zaista bira predsjednik.

Kada bi se u FBiH odlučili za ovakav sistem glasanja, kako bi se matematički trebali rasporediti elektorski glasovi? Po broju stanovnika ili po Izbornoj jedinici?

Ne znam kako bi se to implementiralo u BiH i dodatne zakomplikovalo (smijeh), ali u Americi je po populaciji. Šta su elektori? Svaka država dobije broj elektora koliko imaju zastupnika u Kongresu plus dva senatora. I ti senatori prave razliku.

Može li se desiti da elektorskim glasanjem pobijedi kandidat koji je zapravo dobio manje stvarnih glasova od protivkandidata u izbornoj trci?

To je jedan od paradoksa ovog sistema i vrlo je jasno matematički zašto se to dešava. Hillary Clinton je 2016. imala tri miliona glasova više od Donalda Trumpa, ali je on ima elektorski koledž i tako je pobijedio. To se do sada pet puta desilo u historiji SAD-a. Nema veze kako neko pobijedi u izbornoj jedinici, malom ili velikom razlikom, nosi sve elektorske glasove. Znači, pobijedili sa 51 ili 99 posto glasova nosite isti broj elektora.

Kažete kako se Bosni i Hercegovini ustavni i legislativni sistem mora preurediti na način koji će dati svima ista prava, koji će sistemski eliminisati nebitne stvari kao sto su etnička i nacionalna pripadnost. Međutim, politička situacija ovdje to ne dozvoljava?

Prešli smo sa matematike na manje racionale stvari. Ovdje je politički sistem sam sebi svrha. Ljudi koji kroje sudbinu ove zemnlje samo imaju interes u ličnom bogaćenju. Naš stav u Bosanskohercegovačko-američkoj akademiji umjetnosti i nauka je da se zalažemo za građansku državu gdje jedan čovjek ima jedan glas, tj. svačiji se glas isto boduje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad