Dok jedni tvrde da je Bosna i Hercegovina pred vratima NATO saveza, komšije nas upozoravaju na postojeće probleme i prepreke. Secesionistička politika, ruski uticaj, kažu, skretanje su od EU i stabilizacije u zemlji. A sa tog puta često nas pomjere i unutrašnje političke prilike, odnosno neprilike.

Za mnoge izvjestan put ka NATO savezu, još uvijek presijecaju balkanski ‘duhovi’ prošlosti. Ali ne samo oni. Koračanje naprijed usporavaju i retorika podjela, duboko ukorijenjena korupcija.. Traženje savjeta od onih koji su ovim trnovitim putem već prošli i priključili se EU i NATO savezu, bio je logičan slijed.

Dimitar Bechev, vanjskopolitički analitičar iz Bugarske:

“Na Zapadnom Balkanu imate probleme sa naslijeđem sukoba i ratova koji su se dogodili. Tu je Rusija, revezionistička snaga koja traži reviziju regionalnog poretka u Evropi, a to ima efekata i na našem području. U našem regionu uvijek je taj problem sa korupcijom, to nije jednostavna stvar. Ne može samo iz Brisela neko to da sredi. Treba da radi civilno društvo, da postoji neki napor iznutra. To ostaje za vreme pregovora, i poslije toga isto, treba da se uspostave dobre institucije koje funkcionišu, to nije lako.”

No, U BiH najčešći kamen spoticanja upravo i jeste rad određenih institucija i u njima izostanak jedinstvene politike.

Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku:

“Kada su u pitanju operativne aktivnosti prije svega Ministarstvo odbrane i Ministarstvo sigurnosti, ali i institucija vlasti BiH u segmentu onog djelovanja koje ide kroz parlamentarnu proceduru, a odnosi se npr. na Komsiju za saradnju sa NATO savezom koja se nije sastala već 8 mjeseci je segment koji blokira dio koji operativno na terenu se izvršava.”

Da BiH ipak ide u željenom pravcu, potvrđuju kontakt osobe.

Stefan Almehagen Sandstad, Ambasada Kraljevine Norveške:

“NATO ima odličnu saradnju sa BiH na više nivoa, sa Norveške strane jako smo ponosni što možemo uticati da se nastavi ta saradnja.”

No, vodeći se riječima generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, da NATO treba da žele i građani, urađeno je istraživanje sa 1004 ispitanika, te 11 fokus grupa.

Majda Halilović, Atlantska inicijativa:

“Većina građana u BiH podržava ulazak BiH u NATO, u entitetu Republika Srpska taj broj je manji, ali isto tako preko 30% građana u entitetu Republika Srpska podržava ulazak BiH u NATO.”

Broj glasova za NATO, pretpostavlja se, biće i veći onog trenutka kada se u promišljanju o BiH, građani budu oslanjali na činjenice i provjerene informacija, a ne na osjećaje.