"Raj za bogate, pakao za siromašne": Na dječiju hranu plaćamo porez, a imućni imaju sve više

Mreža za izgradnju mira u otvorenom pismu Vladi Federacije BiH upozorila je na nepravednu poreznu politiku, visoka opterećenja rada i nejednak tretman organizacija civilnog društva u odnosu na druge poslodavce.

Šaćiragić ističe da kritike nisu usmjerene isključivo prema aktuelnoj Vladi FBiH, nego prema sistemu koji se, kako kaže, gradi decenijama.

"Nije u pitanju samo ova vlada. Mi imamo vlade koje sjede već posljednjih 30 godina, koje sistematski uništavaju privredu ove države i čitavu državu", kazao je Šaćiragić.

Naglasio je da su nadležnima i ranije upućivali upozorenja, ali da odgovore nisu dobili.

"Namjerno smo čekali da prođu izbori da se ne pojavimo s ovom temom ranije, kako nam se ne bi pripisivao politički angažman. Mi smo potpuno apolitični i ne želimo da se miješamo u politiku", objasnio je.

"Minimalac od 1.500 KM je čista kozmetika"

Govoreći o zahtjevu sindikata da minimalna plata poraste na 1.500 KM, Šaćiragić je ocijenio da povećanje, bez ozbiljne reforme poreznog sistema, neće riješiti ključne probleme radnika.

"To je čista kozmetika. To je takmičenje između Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije, čiji je veći, da se tako izrazim. Suštinski se ništa ne mijenja", rekao je.

Prema njegovoj računici, radnik koji prima minimalnu platu, a nema izdržavanih članova porodice, godišnje kroz porez na dohodak izdvoji oko 970 KM.

U slučaju povećanja minimalca na 1.500 KM, taj bi iznos, prema računici iznesenoj tokom razgovora, mogao porasti na približno 1.600 KM godišnje.

"Veći će biti porez koji će morati radnici s minimalnom platom izdvajati, a suštinski se uopće ne pita privreda može li podnijeti tako nešto", upozorio je.

Smatra da vlasti ne pokazuju dovoljno spremnosti da smanje poreze i druge namete.

"Vlada uopće ne razmišlja o smanjenju svojih potraživanja, nameta, iz prostog razloga što je njima bitno da se puni budžet, da imaju čime da raspolažu", kazao je.

Na pitanje znači li predloženo povećanje minimalca zapravo i povećanje budžetskih prihoda, odgovorio je:

"Skupljanje budžeta, da. To su kozmetičke mjere. Radnici su, ustvari, ti koji najviše ispaštaju."

"Na dječiju hranu plaćamo porez, a kapital se ne oporezuje pravedno"

Šaćiragić upozorava da je problem znatno širi od samog iznosa minimalne plate.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je povećati neoporezivi dio primanja i temeljito promijeniti način oporezivanja u Bosni i Hercegovini.

"Nije samo suština u tom neoporezivom dijelu. On treba svakako da bude veći. Generalno, kompletan porezni sistem je apsolutno nepravedan", kazao je.

Posebno je kritikovao činjenicu da se porezi plaćaju na osnovne životne potrepštine, uključujući dječiju hranu, lijekove i udžbenike.

"Ne može biti kladionica oslobođena poreza ili plaćati neki minimalni, a da se, recimo, na dječiju hranu također plaća sav porez, PDV i drugi nameti", poručio je.

Mreža za izgradnju mira zagovara pravednije oporezivanje kapitala, dividendi i djelatnosti poput priređivanja igara na sreću, uz smanjenje opterećenja za radnike s najnižim primanjima.

Civilni sektor pred gašenjem radnih mjesta: "Klasična diskriminacija"

Povećanje minimalne plate moglo bi dodatno pogoditi organizacije civilnog društva, koje, prema riječima Šaćiragića, imaju iste obaveze prema radnicima kao i drugi poslodavci, ali nisu imale jednak pristup mjerama podrške.

Tokom razgovora navedena je računica prema kojoj bi minimalna plata od 1.500 KM za jednog zaposlenog u udruženju predstavljala ukupan mjesečni trošak od približno 2.500 KM.

Šaćiragić tvrdi da su nevladine organizacije prilikom prethodnog povećanja minimalne plate ostale izvan programa pomoći, iako redovno izmiruju poreze i doprinose.

"Klasična diskriminacija. Ovdje imamo zakone koji se ne primjenjuju na isti način za sve", poručio je.

Prema njegovim navodima, civilni sektor u Federaciji BiH ranije je zapošljavao između 8.000 i 9.000 ljudi, dok se taj broj, kako tvrdi, u međuvremenu najmanje prepolovio.

Naveo je da su na smanjenje broja zaposlenih utjecali različiti faktori, ali da su dodatna finansijska opterećenja i izostanak podrške posebno otežali rad organizacija.

"Potpuno smo diskriminisani, iako civilni sektor i svi uposlenici plaćaju potpuno iste poreze, namete i izdvajanja kao i ostali sektori", naglasio je.

"Radnik mora tužiti državu da bi ostvario pravo na penziju"

Šaćiragić je posebno kritikovao odnos prema radnicima u pojedinim javnim preduzećima, tvrdeći da se u nekima isplaćuju plate bez redovnog uplaćivanja doprinosa.

Prema njegovim riječima, takva praksa može dovesti radnike u situaciju da svoja prava na penziju moraju ostvarivati sudskim putem.

"Jedini način je da radnik, ako želi da ostvari pravo na penziju, treba da tuži državu", rekao je.

Podsjetio je da poslodavcima koji ne izmiruju zakonske obaveze prijete novčane kazne, ali je postavio pitanje provode li se kontrole jednako u privatnom, javnom i civilnom sektoru.

"Neću da tvrdim, naravno, nemam podatak, ali bih baš volio da vidim da li je igdje u javnom preduzeću inspekcija došla, utvrdila tu nepravilnost i izrekla kaznu", kazao je.

"Od izvoznika struje došli smo do toga da je kupujemo"

Govoreći o stanju domaće privrede, Šaćiragić se osvrnuo i na probleme industrijskih preduzeća, rast cijena električne energije i odlazak stanovništva iz Bosne i Hercegovine.

Upozorio je da se ekonomski problemi ne mogu rješavati isključivo izgradnjom infrastrukture ako istovremeno propadaju proizvodni kapaciteti.

"Pogledajte, investiramo u puteve, a propadne nam Željezara Zenica. Kako mislite da se grade putevi? Tako što ćemo uvoziti iz Srbije željezo?", upitao je.

Posebno je kritikovao stanje u elektroenergetskom sektoru.

"Mi smo bili jedan od najvećih izvoznika u ovom dijelu Evrope struje. Sad je kupujemo. Šta se desilo u međuvremenu?", kazao je.

Istakao je da odgovornost za takvo stanje ne vidi samo u pojedinačnim političkim odlukama, nego u dugogodišnjem načinu upravljanja javnim resursima i privredom.

"Ohrabrio nas je uspjeh studenata u Srbiji"

Šaćiragić je otkrio i da su aktivnosti Mreže za izgradnju mira dijelom inspirisane studentskim pokretom u Srbiji.

"Njihov zahtjev cijelo vrijeme bio je: dajte da vlast radi svoj posao, da svako radi svoj posao. Mi ovdje imamo taj najveći problem", kazao je.

Prema njegovim riječima, Mreža za izgradnju mira nastoji uspostaviti saradnju s organizacijama iz regije kako bi razmijenili iskustva o građanskom organizovanju.

Spomenuo je saradnju s Centrom za regionalizam iz Novog Sada i Igmanskom inicijativom te pokušaje osiguravanja sredstava za zajedničke aktivnosti.

"Da pokušamo čuti te pozitivne stvari, na koji način su oni uspjeli, šta da uradimo, kako mi da ovdje nešto pokrenemo", pojasnio je.

Govoreći o nezadovoljstvu građana u Bosni i Hercegovini, istakao je da je veliki dio stanovništva opterećen svakodnevnom borbom za egzistenciju.

"Jednostavno su nas toliko zabavili osnovnim materijalnim stvarima, stvarima za preživljavanje, tako da ljudi ne mogu da stignu da razmišljaju", rekao je.

"Kao da se neko poigrava s nama da vidi koliko možemo izdržati"

Na pitanje šta je potrebno da se građani snažnije pokrenu i zahtijevaju odgovornost institucija, Šaćiragić nije krio razočarenje.

"Mi imamo, nažalost, osjećaj da živimo u eksperimentu. Kao da se neko poigrava s nama da vidi koliko možemo izdržati", kazao je.

Podsjetio je na tragediju u Jablanici i ranije građanske proteste, smatrajući da u Bosni i Hercegovini postoji niz događaja koji bi trebali potaknuti ozbiljnije zahtjeve za odgovornošću institucija.

Istakao je i da civilno društvo, uprkos brojnim problemima, ima važnu ulogu u pokretanju društvenih promjena.

Na kraju razgovora najavio je i dodjelu nagrade Srđan Aleksić, planiranu za 12. decembar, kao jedan od načina podrške ljudima koji javno ukazuju na društvene probleme.

"To je naš pokušaj da, ako ništa, podržimo te ljude koji žele da govore istinu, da skrenu pažnju na prave suštinske probleme", zaključio je Damir Šaćiragić, koordinator Mreže za izgradnju mira.